Ne bojim se da će udžbenici zbog manjih cijena biti lošije kvalitete, kaže pomoćnica ministrice Divjak. Ističe da škole sada mogu planirati različitu dinamiku nastave i, primjerice, ukinuti polugodišta
'POSTOJE I DILEME'
Kralj: 'Reformu treba provesti u učionicama, a ne na papiru'
Međunarodni dan nestalih osoba posvećujemo svim nestalima u Domovinskom ratu. Još se traga za 1922 ljudi. Ovo su njihove priče...
I dok se učenici pripremaju za prvi dan nove školske godine, njihove roditelje zanima što je sve od najavljenih novinâ resorno ministarstvo uspjelo uvesti te postoje li novosti i za učenike koji nisu dio eksperimentalnog programa Škole za život. Tim povodom razgovarali smo s Lidijom Kralj, pomoćnicom ministrice Blaženke Divjak za strategiju i opće obrazovanje.
Po čemu će se sve ova školska godina razlikovati od dosadašnjih?
Nakon toliko godina priče i sukoba, reforma konačno ulazi u učionicu, točnije u 74 škole za život. Uvodimo nove metode poučavanja i vrednovanja, uvodimo okvire za rad s darovitom djecom, kao i okvire za rad za djecu s poteškoćama. Učiteljima omogućavamo znatno više autonomije u osmišljavanju nastave, a uvodimo i 30% lakše eksperimentalne udžbenike koji naglasak stavljaju na digitalnu komponentu. Odmičemo se od podataka i činjenica prema rješavanju problema i poticanju kritičkog razmišljanja.
Jesu li završile edukacije za nastavnike? Kakvi su dojmovi?
Dojmovi su zaista pozitivni jer po prvi put svi učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji imaju ravnopravan pristup najboljim predavačima i edukacijama bez obzira nalaze li se na Visu, u Dubrovniku, Gospiću ili Zagrebu. Ima još dilema, sve je ovo učiteljima na kraju novo, ali spremni su i motivirani. Edukacije, uživo i online traju posljednjih osam mjeseci, a nastavit će se tijekom cijele školske godine. Uz to, škole za život imaju svoje mentore koji će ih tijekom godine posjetiti najmanje četiri puta, doći im u savjetničke posjete, održati roditeljske sastanke i dodatno educirati. Info centar Škola za život također je svakodnevno na raspolaganju i za zainteresirane roditelje i za učitelje. Naše koordinatorice i koordinatori, odgovaraju na pitanja, daju savjete, povezuju škole i mentore i osiguravaju da eksperimentalni program Škola za život ima svu potrebnu podršku.
Dolazi li do smanjenja broja učenika u razredima kako bi se nastavnici više mogli posvetiti pojedincu?
Broj učenika po razredu određen je Državnim pedagoškim standardom, koji za sad nismo mijenjali. Broj učenika po razredu u školama uključenim u eksperimentalni programi Škola za život je različit, a uključeni su i kombinirani razredi pa će nam i taj element dati povratne informacije o mogućnostima primjene novih metoda i načina poučavanja i učenja. Općenito, u Hrvatskoj su relativno mali razredi u odnosu na druge države s dobro uređenim sustavima.
Koje sve slobode nastavnici dobivaju reformom, a koje škola? Što sve škola može, a što ne može, predvidjeti školskim kurikulumom?
Škole uključene u eksperimentalni program Škola za život mogle su predložiti promjenu školskog kalendara, što je i iskoristila VI. OŠ Varaždin koja će ove školske godine imati četiri obrazovna razdoblja. Zanimljiv je i primjer iz varaždinske II. Gimnazije koja će nastavu realizirati u blokovima tako da će učenici imati periode intenzivnije nastave pojedinih predmeta. Škole mogu planirati različite projektne dane, različitu dinamiku realizacije nastavnih predmeta te učenje u prirodi ili virtualnom okruženju (primjerice virtualni posjet muzeju).
Ukida li se nastavni sat kao takav ili zadržavamo tradicionalnu podjelu nastavnog dana na sate? Tj. može li škola odlučiti da učenici primjerice tjedan dana uče predmet po predmet kao što je to praksa u waldorfskim školama?
Škole mogu planirati različitu dinamiku realizacije nastavnih predmeta, primjerice četiri sata Glazbene kulture u jednom danu, ako to omogućava kvalitetniju, zanimljiviju i učinkovitiju nastavu. Broj sati pojedinog predmeta prati se na razini školske godine, a ne više mjeseca ili tjedna. Nastavni sati kao takvi ostaju, ali se u razrednoj nastavi različiti predmeti povezuju u cjelinu bez čvrstih satnih granica među njima.
Što se tiče nastavnih materijala, jesu li oni i dalje obvezni za odabir od izdavača ili ih nastavnici mogu sami izrađivati?
Kao što sam navela, naglasak stavljamo na autonomiju učitelja pa su tako upravo oni birali koje će eksperimentalne udžbenike koristiti. Sve učitelje potičemo na stvaranje i razmjenu nastavnih materijala posebice u digitalnom obliku.
Ove godine nastavni materijali za eksperimentalni program su besplatni: hoće li škola nakon reforme za roditelje biti 'skuplja' ili 'jeftinija' od dosadašnje?
S obzirom na kvalitetan način i veliku brzinu kojom tim u Ministarstvu povlači novac iz EU fondova, dat ćemo sve od sebe da ulazak reforme roditelje ne osjete, kao što je slučaj i sa Školom za život. U svakom slučaju, roditelji neće plaćati više.
Razlikuje li se i po čemu 'Škola za život' od reforme koju je radio tim Borisa Jokića?
Za početak, reforma nije ni moja, niti ministričina ni Barišićeva. Ministrica Divjak zagovara i provodi politiku kontinuiteta. Većina ljudi iz radnih skupina je ostala s nama, oni su nastavili raditi na kurikulumskim dokumentima, poboljšavajući ih kroz međunarodne recenzije i u radu sa međunarodnim stručnjacima. Zajednički smo nadograđivali te dokumente metodičkim priručnicima i posebno osmišljenim edukacijama i mrežom potpore. Kroz sve to, te digitalnu komponentu i suradnju s teleoperaterima oko besplatnog interneta podigli smo reformu obrazovanja na jednu novu razinu jer moramo biti svjesni da se reforma treba provesti u učionicama, a ne na papiru.
Ako se uvodi fleksibilnost u nastavni proces, zašto vremenici i dalje ostaju aktualni? Je li uvedeno smanjenje nastavničke birokracije?
Svim učiteljima su na raspolaganje stavljeni digitalni metodički priručnici koje mogu usklađivati sa svojim potrebama i planovima te zajednički stvarati. Metodički priručnici posebno naglašavaju odmak od dosadašnjih obrazaca za pripreme i planove. U suradnji sa stručnim službama analizirat ćemo dokumentaciju koju prikupljaju te dogovoriti modernizaciju kako samih dokumenata tako i njihovog prikupljanja i pohranjivanja – primjerice korištenjem zajedničkih dokumenata i mapa u oblaku sve relevantne informacije mogu biti lako dostupne te se suradnički mijenjati.
Vremenik pisanih provjera propisan je Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, tijekom eksperimentalnog programa analizirat ćemo s kolegama njegovu učinkovitost te modificirati načine primjene kako bismo poboljšani model uključili u izmjene spomenutog Pravilnika.
Što je s učenicima koji nisu u eksperimentalnom programu, ima li i za njih novosti?
U virtualnim učionicama je više od 6.700 sudionika edukacija, uključuju se i kolegice i kolege koje nisu u eksperimentalnom programu. Na taj način oni usvajaju nove metode poučavanja i vrednovanja koje će koristiti sa svojim učenicima već ove školske godine bez obzira što će raditi po starim nastavnim programima. Također, svi učitelji i nastavnici Informatike radit će po novom kurikulumu za čiju primjenu su se pripremali osam mjeseci, svi oni unose drugačije pristupe učenju i poučavanju u naše škole.
U kojem se procesu nalazi Pravilnik o napredovanju? Kada nastavnici mogu očekivati povišice i je li osiguran novac za njih?
Ministarstvo znanosti i obrazovanja je po prvi put primijenilo „bottom up“ pristup izradi Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju. Pristiglo je oko 1500 odgovora na temelju kojih Povjerenstvo izrađuje novi pravilnik, očekujemo završiti pravilnik i donijeti ga prije kraja ove kalendarske godine. Osiguran je novac za napredovanje i nagrađivanje, a djelatnici škola uključenih u eksperimentalni program prvi će sudjelovati u tim promjena.
Možete li nam pojasniti Prijedlog Zakona o udžbenicima koji je odbačen jer je pisan u ženskome rodu?
Stvar je nomotehničke prirode, ali ideja i namjera ministrice Divjak je bila isključivo borba protiv stereotipa u društvu koji su i dalje oko nas. Toga moramo biti svjesni i zajedno se konkretno boriti protiv njih.
Budući da prijedlog definira maksimalne cijene udžbenika, bojite li se da će opasti kvaliteta udžbenika za predmete s malom satnicom, kao što su primjerice tehnička, glazbena i likovna kultura?
Nimalo se ne bojim, jer sam sigurna da će nakladnici odraditi dobar posao, ali o detaljima Zakona ćemo kad Zakon bude u javnoj raspravi, ima još novina u njemu. Osim toga, veći će naglasak biti na digitalni dio.
Ove godine uvodi se obvezna informatika za učenike 5. i 6. razreda: jesu li osigurana sva sredstva da se ona provede kao što je zamišljena?
Učenje o disketama konačno ide u povijest, a novi kurikulumi informatike ulaze u osnovne i srednje škole. Prvih prioritetnih 218 škola već smo opremili, a kroz par mjeseci ćemo dodatno opremiti gotovo 700 institucija - sve osnovne škole i Centre za odgoj i obrazovanje koji provode osnovnoškolsko obrazovanje. Ministarstvo nije do dolaska tima ministrice Divjak u škole poslalo novu opremu posljednjih deset godina.
OŠ Krune Krstića u Zadru zbog preuređenja informatičke učionice dio nastave prebacila je u župni dvor Župe Gospe Loretske: vidite li u tome problem? Postoji li slična situacija i u drugim školama?
Nakon što smo vidjeli objave u medijima, zatražili smo detaljno očitovanje škole u Zadru o tome što se zapravo tu dogodilo pa ću i komentirati slučaj kad dobijem izvješće. Ono što se može pročitati u medijima, radi se o osiguravanju prostora za rad u jednoj smjeni i nije samo problem u jednoj učionici.
Možemo li i kada očekivati uvođenje jednosmjenske nastave u svim školama?
Transformacija škola u jednosmjenske ovisi o broju učenika i raspoloživom prostoru te ulaganjima osnivača u škole. Primjerice u Varaždinskoj županiji gotovo sve osnovne škole rade u jednoj smjeni. Kontinuirano radimo na poboljšavanju uvjeta u školama bez obzira rade li u jednoj ili više smjena. U planu je da se u sljedećoj financijskoj perspektivi za razdoblje od 2012. - 2027. iz EU fondova planiraju sredstva.
Budući da je zbog izmjena programa došlo do ukidanja nekih predmeta, primjerice povijesti u drugim razredima nekih strukovnih škola, što će biti s nastavnicima koji postanu višak?
Cjelovita kurikularna reforma ne ukida nastavne predmete nego se novi kurikulumi primjenjuju u okviru postojećeg nastavnog plana – rasporeda predmeta po razredima u osnovnim školama i gimnazijama.
Reforma strukovnog obrazovanja mora uvesti promjene i u strukovne kurikulume koji se usklađuju s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i planiraju za pojedinačna zanimanja što znači da će biti više stručne prakse i manje općeobrazovnih predmeta. U načelu postoji mehanizam zbrinjavanja viškova.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
