Društveni vrtovi kao sredstvo za uštedu i povratak prirodi

Čini nam se da će nas proljeće ove godine zaobići – iz zimskih jakni direktno smo ušli u kratke rukave. Lijepo vrijeme mami ljude van, više se vremena provodi na terasama, trgovima, u prirodi nego ispred TV-a ili nekog drugog medija ili u trgovačkim centrima. 

Jedna od nas je jučerašnji dan iskoristila za sadnju prve gredice, nada se da će je pratiti početnička sreća te će za par mjeseci moći ubrati plodove svoga rada (ovaj puta doslovno). Poljoprivrednici amateri danas nisu endemska vrsta, a to pokazuje i primjer mnogih gradova u Hrvatskoj koji svojim građanima omogućuju korištenje tzv. urbanih vrtova.

U Hrvatskoj su urbani vrtovi novija praksa, dok u zapadnim zemljama postoje već desetljećima, tako se na primjer u Australiji prvi urbani vrtovi osnivaju se već 1977. godine. U Španjolskoj također postoje dugi niz godina, zapravo većina danas već starijih Španjolaca zbog posla se u mladosti preselila iz sela u grad te se u mirovini u urbanim vrtovima bave poljoprivredom. Iako je proizvodnja hrane cilj većine korisnika urbanih vrtova, neki korisnici u vrtovima uzgajaju ljekovito bilje, cvijeće i slično.

Osim financijske koristi, urbani vrtovi korisnicima omogućuju fizičku aktivnost u prirodi. Globalno, urbanim vrtovima želi se potaknuti prehrambena sigurnost tj. omogućiti korisnicima uzgoj vlastite hrane, poboljšanje zdravlja kroz povećanu potrošnju svježeg voće i povrća. Vrtovi pomažu i u borbi protiv otuđenja, vrtlari se kontinuirano druže, razmjenjuju iskustva, vjerojatno i plodove. Što se stanovnici određenog kvarta/ dijela grada više poznaju, život u zajednici je sigurniji. Statistike pokazuju da aktivne zajednice imaju manji udio kriminala i vandalizma. 

Znači, urbani vrtovi su više od zdravog ručka na stolu.

Kakva je praksa u Hrvatskoj?

Već smo spomenuli da i u našem okruženju već nekoliko godina postoje urbani vrtovi. Prednjače varaždinski vrtovi. Grad Varaždin svojim je građanima ustupio 7700 m² zapuštenog zemljišta u Biškupcu, danas vrtove obrađuje preko stotinu vrtlara. Uz Varaždin, urbane vrtove ima Virovitica (pravo prvenstva imali su građani koji žive u stanovima, a nemaju vlastitu zemlju, umirovljenici, nezaposleni te korisnici socijalne skrbi), Ivanić Grad  na šest gradskih lokacija, a u Belišću ima oko 150 gradskih vrtova.

Na redu je i Grad Zagreb, na šest gradskih lokacija uredit će se prostori za nove vrtlare. Vrtovi će biti oko 50m², a imati će osiguranu vodu. Javni natječaj je objavljen, rokovi za podnošenje prijava su pri kraju, ako ispunjavate uvjete, ne bi bilo loše razmisliti o prijavi. 

Možda vam se činiti da se današnji tekst ne uklapa tematski u kolumnu o osobnim financijama, ali ako izračunate koliko trošite na voće i povrće (usporedbu kvalitete onog što kupujete ili sami proizvodite nećemo niti spominjati), onda je ovo prava tema.

Ušteda na članarini u teretani u razdoblju intenzivnog rada u vrtu nije navedena. 

O autoricama

Ana i Danijela su ekonomske stručnjakinje koje su iskustvo stekle radom u bankarstvu, autorice su knjige "Tajne uspješnog poslovanja – vodič za srednja i mala poduzeća" (download/preuzimanje) i bloga "Novac i djeca" u sklopu Blogosfere Večernjeg lista. Također, u sklopu njihovog novopokrenutog projekta "Hrvatski institut za financijsku edukaciju", možete se informirati o financijskoj pismenosti. Svojim savjetima će vam pomoći da što bolje upravljate svojim financijama.