Karcinom debelog crijeva je drugi najsmrtonosniji, a može biti izlječiv. Stiže velika novost

Rak debelog crijeva drugi je najsmrtonosniji karcinom u Hrvatskoj nakon raka pluća, a odaziv na preventivni pregled za rano otkrivanje tog karcinoma tek je 34 posto. Prema posljednjim dostupnim podacima, za 2023. od te je bolesti oboljelo 3.820 osoba. U 2024. godini od raka debelog crijeva umrlo je 1.933 ljudi. Bolest češće pogađa muškarce oko 60 posto, dok žene čine oko 40 posto oboljelih. Medijan dobi oboljelih iznosi oko 70 godina, a čak 90 posto slučajeva dijagnosticira se kod osoba starijih od 50 godina, što dodatno naglašava važnost preventivnih pregleda upravo u toj dobnoj skupini. Te nam je podatke rekla prim. dr. sc. Ivana Brkić Biloš iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nakon konferencije za medije povodom Plavog ožujka, mjeseca podizanja svijesti o ovom karcinomu i važnosti preventivnih pregleda. Podsjetila je da se nacionalni program probira provodi još od 2008. godine i obuhvaća osobe u dobi od 50 do 74 godine.

A otkrila je i veliku novost za sve u Hrvatskoj.

- Do sada je provedeno pet ciklusa probira, a trenutačno smo u šestom. U tijeku je reorganizacija programa i uvođenje novog testa fekalnog imunokemijskog testa. Novi test donosi niz prednosti, provodi se na dva uzorka, higijenski je prihvatljiviji (uzorci se zatvaraju u posudice), ne zahtijeva posebnu prehranu ni prekid terapije i jednostavniji je za korištenje.
Za razliku od starijeg gvajakovog testa, koji je zahtijevao tri uzorka i bio manje praktičan, novi pristup trebao bi povećati odaziv. Cilj nam je povećati odaziv barem za 10 posto. Za tri tjedna započet ćemo pilot projekt i slati nove testove u Zagrebu kako bismo provjerili funkcionira li sustav - najavila je.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić, na konferenciji je istaknula kako Ministarstvo zdravstva snažno promiče preventivne programe s ciljem ranog otkrivanja bolesti.

- Ministarstvo ima cilj da se pregledamo za život. Na početku mog mandata preuzela sam program preventivnih zdravstvenih pregleda koji je već pokazao ozbiljan uspjeh jer uključuje suradnju Ministarstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, liječnika obiteljske medicine i samih pacijenata - rekla je.

Unatoč napretku, ključni problem ostaje nizak odaziv građana. Trenutno se na preventivne preglede odaziva tek oko 34 posto ciljane populacije, što stručnjaci smatraju nedovoljnim.

- Moramo povećati odaziv, posebno za rak debelog crijeva. Hrvatska je među rijetkim zemljama u Europskoj uniji koja ima organiziran nacionalni program ranog otkrivanja raka, ali bez većeg odaziva ne možemo postići puni učinak - upozorila je ministrica.

Dodala je kako su napravljeni značajni iskoraci u dijagnostici i terapiji, uključujući nabavu linearnih akceleratora, no sustav još uvijek nije dovoljno povezan s pacijentima.

Poseban naglasak stavlja se i na edukaciju liječnika obiteljske medicine, patronažnih sestara i gastroenterologa.

Strah, stigma i percepcija bez simptoma

Jedna od ključnih prepreka većem odazivu na preventivne preglede ranog otkrivanja karcinoma debelog crijeva su strah i stigma.

- Građani često misle da se ne trebaju testirati ako nemaju simptome, što je pogrešno. Upravo se preventivnim pregledima bolest može otkriti u ranoj fazi - naglasila je Brkić Biloš.
Ulogu u motivaciji pacijenata imaju i županijski zavodi za javno zdravstvo, no razlike među županijama u odazivu su velike.

Doznajemo da su po odazivu na preventivni pregled najbolja Međimurska i Bjelovarsko-bilogorska županija. 

Uloga obiteljskih liječnika

Dr. Jadranka Šoić Karuza istaknula je važnost proaktivnog pristupa u ordinacijama obiteljske medicine.

- Pacijent često dolazi zbog nekog drugog problema, primjerice bolnog koljena, ali mi moramo gledati širu sliku. Ako dugo nije obavio pretrage, treba ga potaknuti na preventivni pregled - rekla je navodeći da osobni kontakt daje rezultate.

Navodi da se pacijenti često odazovu tek nakon više poziva i da uključivanje patronažnih sestara dodatno povećava odaziv, dok zajednički pristup svih zdravstvenih djelatnika motivira pacijente.

Kolonoskopija ključna, ali neopravdano izbjegavana

Prof. dr. sc. Željko Krznarić naglasio je da je kolonoskopija jednostavna i učinkovita metoda.

- Ako se rak otkrije na vrijeme, u više od 95 posto slučajeva je izlječiv. Kolonoskopija traje 20 do 40 minuta i može spasiti život - rekao je.

Međutim, predrasude i strah i dalje su snažno prisutni. Problem predstavlja i ograničena dostupnost anestezije.

Doc. dr. sc. Tomislav Bokun pojasnio je razliku između sedacije i anestezije.

- Sedacija i anestezija nisu isto. Sedacija se može primijeniti češće, dok anestezija zahtijeva dodatni tim kojeg nemamo dovoljno jer treba i anesteziologa i anesteziološku sestru ili tehničara. Ne možemo svima ponuditi pretragu u anesteziji. S druge strane pacijenti u sedaciji su nam isto poluuspavani i ne osjete bol prilikom pretrage - rekao je.

Kada krenuti na pregled ranije

Doc. dr. sc. Krešimir Luetić upozorio je na važnost obiteljske anamneze.

- Osobe koje imaju srodnike prvog koljena oboljele od raka debelog crijeva trebaju početi s pregledima već s 40 godina ili 10 godina ranije nego što je bolest dijagnosticirana kod člana obitelji - rekao je.

Prevencija i životne navike

Liječnici upozoravaju i na važnost primarne prevencije. Među glavnim rizičnim čimbenicima ističu pretilost, tjelesnu neaktivnost, pušenje i  prekomjernu konzumaciju alkohola.

- Imamo pandemiju debljine i nedovoljnu tjelesnu aktivnost. To značajno utječe na pojavu karcinoma - upozorio je Krznarić.

Podaci pokazuju pozitivan trend. Petogodišnje preživljenje kontinuirano raste.

Ranije smo imali preživljenje oko 51 posto, prije pet godina, 54,3 posto, a danas 57,3 posto (za dijagnoze između 2019. i 2023.)

Izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević naglasila je važnost kolonoskopije.

- To je metoda koja nema alternativu. Tijekom pretrage možemo otkriti i ukloniti prekancerozne lezije, čime sprječavamo razvoj raka - rekla je dr. Mikolašević, ujedno predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva.

Prof. dr. sc. Stjepko Pleština istaknuo je koliko je rano otkrivanje presudno.

- Prvi stadij bolesti praktički je izlječiv, dok je četvrti stadij i dalje neizlječiv, iako ga sve više uspijevamo pretvoriti u kroničnu bolest. Nužan je multidisciplinarni pristup liječenju te bolja povezanost zdravstvenih ustanova. Bolnice koje nemaju tu mogućnost to ne bi trebale liječiti - kazao je.

Stručnjaci se slažu da Hrvatska ima kvalitetan sustav i program, ali bez većeg odaziva građana rezultati će ostati ograničeni. Usporedbe radi, odaziv na probir raka debelog crijeva u Sloveniji dvostruko je veći nego u Hrvatskoj, gotovo na razini odaziva za rak dojke u Hrvatskoj.

- Odgovornost je na svima od države do lokalne zajednice i svakog pojedinca, a preventivni pregled može spasiti život - poruka je konferencije.