Kvaka24, biznis platforma 24sata, pod nazivom "Šansa u svijetu globalnih promjena: Održivost i otpornost hrvatskoga gospodarstva", puna je zanimljivih panela i govornika iz svijeta ekonomije, financija, IT-a...
Nagle promjene u tržišnim pravilima često značajno pogađaju male i mikro poduzetnike, osobito kad dolaze iz političke sfere. U takvom okruženju, gdje se i najmanji vanjski potres osjeti na lokalnoj razini, umjetna inteligencija postaje moćan saveznik, “biznis BFF”, koji malim poduzetnicima pomaže analizirati scenarije, brzo reagirati na promjene i osmisliti alternativne pravce rasta. Donosimo konkretne primjere AI alata, uz koje mali poduzetnici više nisu prepušteni na milost i nemilost velikim svjetskim trendovima, nego mogu igrati pametno, brzo i fleksibilno.
Vedran Antoljak, CEO/ AI Business Advisor, Best Advisory d.o.o. istaknuo je da je umjetna inteligencija bitan aspekt svake tvrtke. Utječe na produktivnost, ali i na manji trošak. Malo manjih poduzetnika koristi umjetnu inteligenciju.
Sugovornici izdvajaju ChatGPT i Gemini kao alate koji im služe u poslovanju svaki dan.
- Ako koristite ChatGPT, ona koristi konzistenciju u pisanju. Osigura se univerzalnost odgovora, konzistenciju u mailovima te samo to već stvara uštedu - kazao je Nenad Raca, direktor, Aduro ideja.
Dodao je da korištenje ovih alata uglavnom kreće interno u tvrtkama. Naglasio je da treba krenuti s jednostavnim alatima te ih onda širiti ako se tvrtka prilagodi novom načinu rada.
Sugovornici su naglasili da se umjetna inteligencija može iskoristit kao zamjena za radnika, ali i za alat koji će olakšati radniku njegov posao.
- Danas su svi više manje informatički pismeni i imaju kritičko mišljenje. Kritičko mišljenje je ono što nedostaje umjetnoj inteligenciji. Informacije koje nam daje treba i provjeriti. Svijet umjetne inteligencije će nastaviti rasti sve više i više. Svi se moraju uhvatiti korištenja umjetne inteligencije - kazao je doc. dr. sc. Vjeran Bušelić, profesor na TVZ, FOI i Effectus veleučilištu.
- Plaćena verzija tih alata i besplatna, postoje velike razlike. One plaćene su puno razvijenije te koristi provjerenije i točnije informacije - kazao je Davor Aničić, CEO Velebit AI i član Upravnog odbora CroAI.
Naglasili su da informacije alata kao što je ChatGPT potrebno provjeravati informacije.
11:45
Definitivno mogu reći da je CX glavna stvar u našoj tvrtki. To su iskustva naših klijenata, živimo od toga. trudimo se unaprjeđivati naše usluge. Imamo jaku puno kanala putem kojih komuniciramo s klijenata. Svi radimo za klijente, ne samo kolega u poslovnici, nego svi mu u pozadini, kazala je Iva Stipančević, head of CX, RBA.
Objasnila je da prate želje i potrebe klijenata. Kazala je da je organiziranje rada proces, ali se trude olakšati u svemu klijentima. Sve osnovne podatke dostupni su im mobilnim bankarstvom.
- To mali korak, a njima puno znači - kazala je Stipančević.
- Pomak se vidi. Danas sve ozbiljne firme pričaju o iskustvima krajnjih korisnika. To je jedna jako važna tema, rekao je Ivan Kovačević, Partner i COO, Wine&More i Craft Technology Board Member & Chief Product Strategist at Granular Group.
Josip Ninić, CEO, KONČAR - Električna vozila kazao je da njihova industrija drugačija. Krajnji korisnik nisu njihovu kupci. Međutim, kazao je da krajnjeg kupca gledaju kao putnika koji koristi njihova vozila. Prate komentare i povratne informacije putem društvenih mreža.
- Bilo mi je drago vidjeti pozitivne komentare za novi tramvaj u Zagrebu. Ono na što smo ponosni je to što u realizaciji proizvoda sudjeluje cijeli niz malih poduzeća - rekao je Ninić te naglasio da naši poduzetnici ne bi smjeli ostati u granicama države.
- Naši kupci su državne institucije i lokalne samouprave. Imamo ljude koji na tim vozilima provode dobar dio dana, bitno nam je i što oni misle. Bitno nam je proizvesti složeni proizvod. Treba ulagati u znanje, ali i u proizvodnju - rekao je.
Dodao je da su izazovi prepoznati koje su prilike za nas jer nisu sve dobre. Treba prepoznati vlastite snage i mogućnosti. Izazovi su i nepoznatost široj javnosti. Naglasio je i važnost inovativnosti koja daje prepoznatljivost i iskorak firmi.
- Nešto što ima dodatno znanje firmu čini konkurentnom - rekao je.
- Ljudi rade s ljudima, korisničko iskustvo se gradi sa sugovornicima s druge strane. To su odnosi koji moraju biti duboki, trebaš znati dobro tvrtku, česte su borbe. Mi kao firma radimo s klijentima kojima pružamo usluge. Imamo i tu uvida o poslovanju - Dejan Rogan, Head of Business Solutions, HSM.
- U Telemachu je korisnička podrška prvi kontakt s klijentima. To je kanal u kojem je najteže razviti pozitivno korisničko iskustvo, a nastaviti biti stabilna. Potrebno je biti stalno dostupan i doma riješiti problem. Korisnici nemaju volje za čekanjem. Nema prosljeđivanja informacija, fokus je da zaposlenik u službi odmah riješi problem - rekao je Ozren Kovačević, Direktor sektora Brige o korisnicima i upravljanja korisničkim iskustvom, Telemach.
Naglasio je važnost jasne i transparentne komunikacije. Kazao je da korisnici moraju znati što im se radi s računom, kakva im je situacija s korisničkim računom.
- Česta je pojava šume podataka, ali ta šuma može biti korisna kada se dobro organizira - rekao je Kovačević.
11:40
U razgovoru jedan na jedan o e-računima razgovarale su Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja, Fina i novinarka 24sata Snježana Krnetić.
S početkom 2026. razmjena e-računa postaje zakonska obveza za sve poslovne subjekte u Hrvatskoj. Pripremite se na vrijeme! Automatizacija, jednostavnost pristupa, sigurnost i smanjenje papirologije ključni su faktori koji omogućuju poslovnim subjektima brže i lakše vođenje poslovnih procesa.
- Teško je odvojiti prednosti e-računa od prednosti digitalizacije. Konačna riječ je ušteda, sve se veže uz to. E-računi se bave razmjenom podataka i ti podaci se obrađuju i pohranjuju. Eliminiraju sve što je do sada radilo opterećenje. Ovaj novi Zakon je propisao da nas država oslobađa 10ak obrazaca. Oslobađa nas i olakšava nam - kazala je Kajtaz. Naglasila je i benefite kao što je utjecaj na ekološku održivost.
Dodala je da se svi moraju informirati o novom zakonu i propisima. Bitno je shvatiti koje su njihove obaveze, ali i pogodnosti.
- Proces prelaska na e-račun za mikropoduzetnike je najjednostavniji jer postoje rješenja. Postoji pregršt aplikacija kojima se mogu služiti. Kod većih je to drugačije, ipak barataju s više brojka - kazala je. Naglasila je da se poduzetnici ne trebaju bojati jer za sve ima rješenja. Dodala je da novim Zakonom očekuju više posla.
Sigurnost im je iznimno važna. Nekoliko zakona propisuje sigurnost te kažu što svaki račun treba osigurati te što treba osigurati porezni obveznik.
- Digitalni certifikati i e-potpisi osiguravaju upravo tu sigurnost podataka. Jako puno podataka kruži internetom. Novi Zakon je propisao uvjete koje moramo osigurati, a koji do sada nisu bili propisani. Kibernetička sigurnost i čuvanje podataka korisnika nam je jedan od najvažnijih aspekata - kazala je Kajtaz.
10:40
Put ka državnom turizmu je proces. Održivost je sada kao pitanje aktualizirana. Ono što se dogodilo zadnjih 15 godina je boom koji je pratio razvoj djelatnosti. Boom je pretjerani razvoj kapaciteta, kazao je Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkog gospodarstva, Ministarstvo turizma i sporta.
Posljednjih godina su, kako je rekao, donijeli nekoliko propisa jer to ne može biti problem samo ministarstva. Treba čuvati razvoj, ali spriječiti pretjeranu ekspanziju.
- Transformacija turizma je proces koji je trajan. Dokle god se bavimo njime, morat ćemo raditi. Napravili smo prve korake, ali smo daleko od gotovog. Rast i razvoj nisu nužno istoznačnice. Kada je riječ o održivosti upućuju da imamo još puno toga za napraviti. Pričamo samo o pozitivnim učincima, što je u redu, no rjeđe pričamo o negativnim učincima. Najčešći su priuštivo stanovanje, devastacija obale, intervencije u prostoru, gentrifikacije prostora i tako dalje. Održivost je skupa - rekao je kazao je Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam.
- Moraju nam biti važne domaće namirnice. To je što turisti žele doživjeti. Gastronomijom se to apsolutno i postiže - rekao je Krešimir Tomić, tajnik Udruženja ugostitelja Zagreba.
- Nikada nije idealno početi biznis. Mi smo brzo napredovali, a sad ne prestajemo raditi. Kada ste u maloj firmi, radite stalno - kazao je Roko Romić, osnivač Kultura kombuche, stipendist Mastercardove Uplift akademije.
Pende je kazao da je turizam prilika za proizvođače hrane. Ono što smatra problemom je sezonalnost. Podržavaju udruge i njihovo klasteriziranje. Smatra da nismo dovoljno iskoritstili turizam te da se država i sektor nisu dovoljno prilagodili stanju.
10:00
Globalno gospodarstvo danas karakteriziraju iznenadni i često politički motivirani poremećaji čije posljedice osjećaju i europski proizvođači, uključujući one koji su dio hrvatskih izvoznih lanaca. Takvi događaji dramatično utječu na poziciju malih gospodarstava poput našeg. Konferenciju je otvorio robo-pas koji je moderatoru i glavnom uredniku magazina Express Igoru Alborghettiju donio pitanja za paneliste.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL (Ilustrativna fotografija)
Naša banka jedna je od 20 banaka koja postoji na tržištu. Uzimaju novac od onih koji ga daju na povjerenje te ga dalje distribuiraju onima kojima treba, kazala je Višnja Božinović, članica Uprave za poslovanje sa stanovništvom i SME-ovcima, Raiffeisenbank Hrvatska.
- Nama je cilj osigurati sigurnost poslovanju, klijentima i poslovnom odnosu. Puno ulažemo u digitalnu transformaciju, da naši klijeti budu sigurni te njegovi podaci. Mi najveći fokus dajemo na našu mobilno bankarstvo u što ulažemo velika sredstva u razvoj - dodala je.
- Naša agencija stala je iza brojnih kompanija kroz razne programe. Od zadnjih 10ak godina smo isfinancirali preko 25 tisuća projekata gdje je bilo raznih kompanija. To su brojni kvalitetni projekti - kazao je Ante Janko Bobetko, zamjenik predsjednika Uprave, HAMAG BICRO.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL (Ilustrativna fotografija)
Dodao je da su hrvatske kompanije vrlo kvalitetne. Ono što im je teže su izvori financiranja jer oni nekada anisu dostupni. Za primjer je naveo period pandemije.
- Ono je banka EU i banka Hrvatske. Ulažemo još od 1977. godine te smo ove premašili 10 milijardi eura ulaganja. Fond u Hrvatskoj djeluje od 1996. godine. Financiramo projekte od stvarne koristi građanima - kazala je Slađana Ćosić, voditeljica Grupe Europske investicijske banke u Hrvatskoj.
Dodala je da je ova banka imao ulogu u razvoju i stvaranju inovacijskog ekosustava u Hrvatskoj. Podržali su niz startupova kroz razne inicijative.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL (Ilustrativna fotografija)
- Danas mo u naletu geopolitičkih promjena. Za našu banku je to bitno jer smo se usuglasili s prioritetima EU. Od prošle godine smo u potpunosti izdefinirali novih osam prioriteta. Znamo da je čista energija najbolja energija, moramo zato ubrzati energetsku tranziciju - kazala je Ćosić.
Bobetko je rekao da smo se zadnjih godina suočili s raznim krizama u kojima je Vlada donijela jako puno mjera te je isfinancirano jako puno projekata. te mjere su spasile gospodarstvo. Teško je procijeniti daljnja situacija te će se kreirati mjere koje će spašavati gospodarstvo. Sada postoji velika potražnja za vojnim sektorom.
Foto: 24sata
- Mi jesmo malo gospodarstvo, ali smo žilavi i otporni - zaključio je.
- U nesigurnim smo vremenima te smo zabrinuti. Pomažu nam razni instrumenti i predviđanja rizika. Visoko smo regulirani sektor. Osiguravamo likvidnost cijelog sustava i upravljanje rizika. Dobro upravljamo rizicima. Klijente savjetujemo svaki dan. Dajemo im što više informacije kako bi donijeli odluke - kazala je Božinović.
Kazala je da novac ne treba držati na jednom mjestu, već ga i investirati u fondove. Tako se imovina dodatno osigura. Kompanijama savjetuje da ulažu u IT i sigurnost. Da bi sustav funkcionirao treba ulagati u sigurnost podataka. Treba čuvati podatke te ih ne dijeliti s drugima.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL (Ilustrativna fotografija)
- Razne su prijevare, prisutne su svugdje na dnevnoj razini. treba paziti te koristit banke kao savjet - kazala je.
- Tržišta se mijenjaju i inovacije su te koje nose promjene. Moramo ulagati kako bismo ostali relevantni i konkurentni. Treba ulagati u zelenu tranziciju - zaključila je Ćosić.
