Svemir se možda neće širiti zauvijek! Najnovija istraživanja sugeriraju da bi mogao završiti spektakularnim "Velikim sažimanjem". Hoće li novi podaci potvrditi ovu dramatičnu teoriju
OBRNUTI PRASAK
Izračunali su kad će biti kraj svemira: Loša vijest. Morat ćete otplatiti kredite do kraja...
Čitanje članka:
2
min
Gotovo stoljeće živimo s idejom da se svemir nezaustavljivo širi, vođen misterioznom tamnom energijom, te da ga čeka hladna i usamljena vječnost. No, najnoviji podaci i teorijski modeli sugeriraju dramatičan preokret. Ako su nova otkrića o evoluciji tamne energije točna, naš svemir možda neće trajati zauvijek. Umjesto toga, mogao bi se urušiti pod vlastitom gravitacijom u spektakularnom događaju poznatom kao "Veliko sažimanje", piše Science Alert.
Promjena kozmološke paradigme
Standardni model kozmologije, poznat kao Lambda-CDM, desetljećima je bio temelj našeg razumijevanja svemira. U njemu, grčko slovo lambda (λ) predstavlja kozmološku konstantu, koju je Albert Einstein izvorno uveo u svoje jednadžbe kako bi postigao statičan svemir, što je kasnije nazvao svojom "najvećom pogreškom".
Ironično, konstanta je vraćena u upotrebu kako bi objasnila otkriće iz 1998. – da se širenje svemira ubrzava. To je impliciralo da je lambda pozitivna i da djeluje kao stalna odbojna sila.
Međutim, nedavna opažanja i istraživanja o tamnoj energiji unijela su nemir u znanstveni svijet. Mapiranjem milijuna galaksija, sumnja se da tamna energija možda nije konstantna, već da njezina snaga s vremenom slabi.
Novi model
Ova "anomalija" otvorila je vrata radikalno novim teorijama. Jednu od najzanimljivijih predložili su fizičari Henry Tye sa Sveučilišta Cornell i njegovi kolege. Njihov model predlaže da tamna energija nije jedna, već dvije komponente koje djeluju zajedno.
Prva je polje hipotetskih, ultralakih čestica zvanih aksoni. Te čestice prožimaju čitav svemir i njihova energija trenutno pokreće ubrzano širenje. Međutim, njihov utjecaj s vremenom slabi. Druga komponenta je sama kozmološka konstanta, ali s ključnom razlikom – ona je negativna. Negativna konstanta djeluje suprotno od pozitivne; umjesto da gura, ona privlači, djelujući kao stalna gravitacijska sila koja teži sažimanju svemira. U današnjem svemiru, potisak aksona još uvijek dominira nad privlačenjem negativne konstante.
No, kako utjecaj aksona bude slabio, vaga će se neizbježno nagnuti na drugu stranu.
Vremenska crta svemirskog kolapsa
Prema izračunima ovog tima, svemir ima konačan životni vijek od otprilike 33,3 milijarde godina. S obzirom na to da je naš svemir trenutno star oko 13,8 milijardi godina, to znači da nam preostaje nešto manje od 20 milijardi godina.
Scenarij predviđa da će se širenje nastaviti još otprilike 11 milijardi godina, tijekom kojih će svemir doseći svoju maksimalnu veličinu, otprilike 1,7 puta veću od današnje. Nakon toga, ekspanzija će se zaustaviti i započet će obrnuti proces. Faza sažimanja bit će brža i dramatičnija od faze širenja, trajući oko 8 do 9 milijardi godina.
Galaksije će se početi približavati, zvijezde sudarati, a pozadinsko zračenje zagrijavati dok se prostor skuplja. Sve će završiti urušavanjem cjelokupne materije natrag u jednu, beskonačno gustu i vruću točku – singularnost, baš kao u trenutku prije Velikog praska.
Neizvjesna sudbina i potraga za odgovorima
Važno je naglasiti da je ovo samo jedan od mogućih scenarija. Model "Velikog sažimanja" ovisi o tome hoće li buduća promatranja potvrditi da tamna energija doista evoluira.
Kozmolozi s nestrpljenjem očekuju podatke s nadolazećih misija, poput svemirskog teleskopa Euclid.
"Za svaki život želite znati kako počinje i kako završava", rekao je Tye.
"Dobro je znati da će, ako se podaci potvrde, svemir imati kraj." Iako ove kozmičke drame nemaju utjecaja na naš svakodnevni život, one zadiru u najdublja pitanja o našem postojanju.
Saznanje da svemir možda ima konačan životni vijek, baš kao i mi, daje nam novu perspektivu i osjećaj poniznosti. Ideja o kozmičkoj simetriji – početak u vatrenom prasku i kraj u vatrenom sažimanju – ima snažnu filozofsku privlačnost.
Hoće li se svemir nastaviti širiti u hladnu prazninu ili će se vratiti svojim počecima, pitanje je na koje će odgovoriti sljedeće desetljeće znanstvenih istraživanja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
