Istanbulska konvencija stupila na snagu: Evo što sve donosi...

Istanbulska konvencija od danas stupa na snagu. Podsjetimo, njezina ratifikacija početkom ove godine izazvala je burne sukobe u Hrvatskoj. Konvenciju, koja se punim nazivom zove Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Hrvatska je ratificirala u travnju. 

Hrvatska je postala 31. država stranka ovog međunarodnog ugovora. U skladu s člankom 75. stavkom 4. Konvencije, Konvencija u Hrvatskoj na snagu stupa 1. listopada 2018. godine, a glavni koordinator provedbe Konvencije je Ministarstvo demografije i obitelji Nade Murganić. 

Što je Istanbulska konvencija? 

Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija, prvi je pravno obvezujući i sveobuhvatan međunarodni mehanizam za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Kako piše N1, Konvencija pruža nov i detaljan međunarodnopravni okvir za djelotvornije iskorjenjivanje obiteljskoga nasilja i nasilja nad ženama. U izradi Konvencije sudjelovali su međunarodni stručnjaci, kao i stručnjaci iz Hrvatske.

Rad na Konvenciji započeo je 2008. godine, a prihvaćena je u Istanbulu 2011. Konvencija je stupila na snagu 1. kolovoza 2014., nakon što ju je ratificiralo deset država članica Vijeća Europe. Do danas je Konvenciju ratificiralo 28 država članica Vijeća Europe. Hrvatska je Konvenciju potpisala 22. siječnja 2013., a Europska unija 13. lipnja 2017.

Koga štiti Konvencija? 

Konvencija se odnosi na čitav niz nasilnih i traumatizirajućih djela, čije su žrtve u velikoj većini žene. Ta djela obuhvaćaju:

• psihičko nasilje
• uhođenje 
• tjelesno nasilje 
• seksualno nasilje uključujući silovanje 
• prisilni brak
• sakaćenje ženskih spolnih organa
• prisilni pobačaj
• prisilnu sterilizaciju
• seksualno uznemiravanje.

Konvencija prvi put donosi međunarodnu definiciju nasilja u obitelji. Prema Konvenciji, nasilje u obitelji označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji, kućanstvu, između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio prebivalište sa žrtvom.

Koje temeljne obveze Konvencija uvodi? 

U Hrvatskoj se 90 posto nasilja nad ženama i u obitelji kvalificira kao prekršajno djelo. Konvencija poziva na ozbiljno sankcioniranje takvih djela, što znači i njihovo kategoriziranje unutar Kaznenoga zakona. Države koje ratificiraju Konvenciju obvezuju se, između ostaloga, poduzeti konkretne mjere kako bi ojačale:

a) prevenciju od nasilja u obitelji i prema ženama na način da provode medijske kampanje protiv nasilja, osiguraju usavršavanje stručnih osoba, podupiru suradnju s privatnim sektorom i nevladinim udrugama kako bi se poticalo uzajamno poštovanje među spolovima

b) prevenciju i zaštitu žrtve uz učinkovitije centre za potporu i savjetovanje žrtava nasilja, 24-satne telefonske linije, medicinske i forenzičke stručne timove, sigurne kuće te veće policijske ovlasti u postupanju prema počinitelju

c) progon počinitelja – Konvencija predviđa da se istrage i sudski postupci u vezi sa svim oblicima nasilja provode bez nepotrebnih odgađanja i uz puno uvažavanje prava žrtve.