Iranski predsjednik ispričao se zbog udara na susjedne zemlje, nastavili se i napadi na Teheran

Reagirajući na poziv izraelskog veleposlanika Hrvatskoj da prekine odnose s Iranom, iransko veleposlanstvo u Zagrebu ocijenilo je u subotu da između Teherana i Zagreba postoje dobri odnosi uzajamnog poštovanja, te da su diplomati obje zemlje, u okviru načela Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, oduvijek radili na promicanju bilateralnih odnosa.

Izraelski veleposlanik Gary Koren u petak je pozvao "na prekid diplomatskih odnosa s Iranom" te na provjeru osoblja iranskog veleposlanstva, navodeći da bi "u njemu moglo biti pripadnika Revolucionarne garde sa zadatkom prikupljanja obavještajnih podataka i potpore terorizmu". Koren je nakon toga pozvan na razgovor na Pantovčak gdje je upozoren na "neprihvatljive i štetne" izjave koje "uznemiravaju javnost i nanose štetu Hrvatskoj".

"Neodgovorne i neprofesionalne primjedbe izraelskog veleposlanika u Hrvatskoj naišle su na reakciju hrvatskih vlasti i javnosti", navodi se u izjavi iranskog veleposlanstva koju prenosi televizija N1.

"Između Teherana i Zagreba postoje dobri odnosi uzajamnog poštovanja koji postoje od ranih dana hrvatske neovisnosti i traju više od tri desetljeća. Diplomati obje zemlje, u okviru načela Bečke konvencije o diplomatskim odnosima, oduvijek su radili na promicanju bilateralnih odnosa između dviju vlada u svim područjima te na upoznavanju ova dva naroda sa zajedničkim korijenima i olakšavanju odnosa među njihovim narodima", naglašava se u izjavi.

"Iran je svojom podrškom tijekom i nakon Domovinskog rata pokazao da oduvijek želi neovisnost, sigurnost i napredak Hrvatske, a isto tako i narod i vlada Hrvatske oduvijek su imali istu želju za iranski narod", zaključuje se u izjavi, prenosi N1.

Iranski predsjednik Masoud Pezeškian u subotu se ispričao zbog nedavnih napada na susjedne zemlje i najavio prekid tih napada.

Rekao je da je privremeno vodstvo zemlje odlučilo da će Iran zaustaviti napade na susjedne zemlje ako se s njihovog teritorija ne pokrenu novi napadi na Iran, izvijestila je državna televizija IRIB.

Pezeškianove izjave impliciraju da nijedan napad na Iran ne bi trebao dolaziti iz američkih vojnih baza na Bliskom istoku.

Američke baze nalaze se u nekoliko susjednih zemalja, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i Kuvajt.

Zračna luka Dubai u subotu ujutro je prekinula 'sve operacije', objavili su te poručili kako su to učinili zbog 'sigurnosti putnika i aerodromskog osoblja'. 

Rat u Iranu u subotu je ušao u svoj drugi tjedan, a neizvjesnost oko završetka neprijateljstava raste, pošto je američki predsjednik Donald Trump zatražio "bezuvjetnu predaju" Teherana, dok Izrael nastavlja napadati Libanon i Iran, koji napade uzvraća.

Trumpovi komentari uslijedili su nekoliko sati nakon što je iranski predsjednik Masoud Pezeškian na društvenim mrežama objavio da su neimenovane zemlje započele posredničke napore, što je nakratko potaknulo nade u rješenje sukoba tjedan dana nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.

"Neće biti dogovora s Iranom osim BEZUVJETNE PREDAJE!" napisao je Trump u petak na svojoj platformi Truth Social.

"Nakon toga i izbora VELIKOG I PRIHVATLJIVOG vođe, mi i mnogi naši divni i vrlo hrabri saveznici i partneri neumorno ćemo raditi kako bismo Iran vratili s ruba uništenja, čineći ga ekonomski većim, boljim i jačim nego ikad prije", dodao je.

Trump je ponudio različita objašnjenja svojih ratnih ciljeva, povećavajući mogućnost širenja sukoba koji se već proširio daleko izvan iranskih granica, potresao globalna financijska tržišta i doveo do naglog porasta cijena nafte.

Iran je odgovorio napadom na Izrael i više zaljevskih država u kojima se nalaze američke vojne instalacije.

U američko-izraelskim napadima ubijena su najmanje 1332 iranska civila a ranjene su tisuće ljudi, prema riječima iranskog veleposlanika pri UN-u Amira Saeida Iravanija. U iranskim napadima u Izraelu je ubijeno 11 ljudi. Također je poginulo šest američkih vojnika.

U subotu rano ujutro viđene su rakete kako lete prema Izraelu, a izraelska vojska je izjavila da je identificirala projektile lansirane iz Irana prema Izraelu. Eksplozije su se mogle čuti dok se izraelska obrana aktivirala kako bi oborila nadolazeću iransku vatru.

Ubrzo nakon baražne vatre, izraelska vojska je izjavila da je započela val napada usmjerenih na infrastrukturu u glavnom gradu Teheranu. Izrael je također napao susjedni Libanon, gdje je, kako je rekao, pogađao iranske i Hezbolahove ciljeve.

Teheranska zračna luka Mehrabad je pogođena, izvijestila je poluslužbena novinska agencija Tasnim. Slijetanja su nastavljena u međunarodnoj zračnoj luci Dubai, prema web stranici za praćenje zrakoplovstva Flightradar24.

U petak je Izrael izjavio da je 50 njegovih ratnih zrakoplova pogodilo bunker u Iranu koji još uvijek koristi njegovo vodstvo ispod uništenog teheranskog kompleksa ubijenog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija.

Izrael je proširio rat u Libanonu, bombardirajući u petak Bejrut nakon što je naredio neviđenu evakuaciju cijelih južnih predgrađa glavnog grada. Izrael tvrdi da je cilj bombardiranja u Libanonu iskorijeniti Hezbolah, šijitsku miliciju koja je dominantna frakcija u libanonskoj politici od 1980-ih.

Hezbolah je ovog tjedna pucao na Izrael kako bi osvetio ubojstvo Hameneija prvog dana rata. Oko 300.000 ljudi raseljeno je u Libanonu u posljednja četiri dana, prema podacima Norveškog vijeća za izbjeglice. Libanonsko ministarstvo zdravstva izvijestilo je o 123 poginulih i 683 ranjenih kao posljedica izraelskih napada.

Europske i američke dionice pale su u petak, dok su cijene nafte dosegle višegodišnje maksimume, a Hormuški tjesnac je de facto zatvoren. Oko petine globalne nafte dnevno se kreće kroz tjesnac.

Trump je rekao da bi američka mornarica mogla pratiti brodove u Zaljevu. No, iranska Revolucionarna garda ironično je objavila da Iran "pozdravlja" i "jedva čeka" svaku američku prisutnost u tjesnacu, izvijestili su državni mediji.

Rusija Iranu dostavlja lokacije američkih ratnih brodova i zrakoplova na Bliskom istoku nakon što je iranska sposobnost lociranja američkih snaga smanjena, izvijestio je Washington Post, pozivajući se na tri dužnosnika upoznata s obavještajnim podacima.

Ruske misije u SAD-u nisu odgovorile na zahtjeve za komentar izvješća.

Trump je također ponovio svoj zahtjev da odlučuje o odabiru novog iranskog vrhovnog vođe, što je Iravani odbacio. Veleposlanik je rekao da će novo vodstvo biti odabrano "u skladu s našim ustavnim postupcima i isključivo voljom iranskog naroda - bez ikakvog stranog uplitanja".

Iran je sukob opisao kao neizazvani napad, a ubojstvo Hamneija kao atentat.

Trumpova administracija nastoji povećati proizvodnju oružja dok iranska operacija smanjuje zalihe. Predsjednik se u petak sastao s rukovoditeljima sedam obrambenih tvrtki koje su, kako je rekao, pristale ubrzati proizvodnju oružja.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da SAD imaju dovoljno oružja za iransku kampanju, za koju je rekla da će trajati oko četiri do šest tjedana.

State Department u petak je odobrio prodaju streljiva i podrške Izraelu u vrijednosti od 151,8 milijuna dolara, preskačući uobičajenu kongresnu reviziju. Državni tajnik Marco Rubio utvrdio je da postoji izvanredno stanje koje zahtijeva hitnu prodaju.

Izraelsko ratno zrakoplovstvo izvelo je napad s više od 80 borbenih zrakoplova na ključnu vojnu infrastrukturu iranskog režima u Teheranu i središnjem Iranu. Među pogođenim ciljevima bili su vojno sveučilište IRGC Imam Hossein, skladišta balističkih projektila, podzemna zapovjedna infrastruktura za projektile te lansirne lokacije usmjerene prema Izraelu. Prema izraelskoj vojsci, ovi napadi značajno smanjuju sposobnost iranskog režima za lansiranje napada na izraelske civile.