Hrvatska udruga logoraša u BiH prozvala Šefika Džaferovića licemjerom i negatorom zločina

Hrvatska udruga logoraša u Bosni i Hercegovini licemjernom je ocijenila sudjelovanje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića u četvrtak u Koloni sjećanja u Vukovaru, iako je samo dan ranije negirao zločine koje je bošnjačka Armija BiH počinila nad tamošnjim Hrvatima.

 "Džaferović je imao drskosti otići u Vukovar samo dan nakon što je negirao zločine bošnjačke Armije BiH nad Hrvatima Bosne i Hercegovine. Kao članovi Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH najoštrije osuđujemo licemjernu i zlu izjavu prvog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića", priopćeno je iz Udruge hrvatskih logoraša u BiH.

Džaferović je u Vukovaru u četvrtak izrazio pijetet prema žrtvama, te istaknuo kako su barbarski masovni zločini srpske strane započeli u Vukovaru te kulminirali genocidom u Srebrenici. Večer ranije povodom obilježavanja osnivanja 4. Korpusa Armije BiH u Jablanici kazao kako iza te vojske nisu ostale grobnice ni logori.

EDIN VRANJA Čelnici vrha BiH: 'Uhićenje osumnjičenika za ratni zločin je pokušaj revidiranja ratne istine'

"Tamo gdje je bila legalna vlast i Armija BiH poštovana su ljudska prava svih ljudi, očuvani su svi kulturno-povijesni, vjerski objekti i spomenici. Iza Armije BiH nisu ostale masovne grobnice i logori", rekao je Džaferović. Samo stotinjak metara od mjesta ceremonije u Jablanici tijekom rata za Hrvate u BiH postojao je logor Muzej narodne revolucije u kojemu je bilo zatočeno oko 600 Hrvata, za što postoje i dvije presude Suda BiH.

Hrvatski logoraši iz BiH naveli su kako je odlaskom u Vukovar, bošnjački član BiH Predsjedništva 'uprljao ovo i za nas Hrvate iz BiH sveto mjesto'.

 Udruga hrvatskih logoraša u BiH ističe kako je bošnjačka Armijom BiH za vrijeme rata uspostavila 331 logor i zatočenički centar za Hrvate na području Bosne i Hercegovine. Kroz te logore prošlo je 14.500 Hrvata. Hrvati su u njima zlostavljani na iznimno okrutan način, naveli su.

SRAVNILI SU GA SA ZEMLJOM Na grad je dnevno padalo i do 11 tisuća granata. U prosjeku je granata pala svakih 11 sekundi

Posebno su istaknuli žrtvu Bugojna, srednjobosanskog gradića u kojemu su proljetos ukopani posmrtni ostaci četiri Hrvata, iz skupine od 21 najvišeg političkog i vojnog dužnosnika, koji su najprije bili zatočeni u logore, a zatim ubijeni na lokaciji izvan grada.

Po podacima hrvatske strane, u Bugojnu je pet crkava bilo devastirano tijekom rata, a pojedine potpuno uništene od Armije BiH. Tri župna ureda su potpuno spaljena. Svi spomenici su bili uništeni, a katolička groblja devastirana. Sva sela gdje su živjeli Hrvati su bila potpuno spaljena.