Boris Jokić predstavio je svoju knjigu posvećenu glazbenicima koju su ilustrirali učenici zagrebačke Škole primijenjene umjetnosti i dizajna
60 OTKUCAJA - GLAZBENA LEKTIRA
'Hrvatska treba biti ponosna na svoju suvremenu umjetnost i na mlade. Oni su naša nada'
Čitanje članka:
4
min
Učenice i učenici, nastavnice i nastavnici, profesorice, ravnateljice i ravnatelji, glazbenice i glazbenici, umjetnici, čak i političarke i političari, pola Zagreba okupilo se u utorak poslije podne u Kući za umjetnost Lauba. I s dobrim razlogom. Nekadašnji voditelj propale kurikularne reforme, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, te urednik i voditelj emisije "Glazbeni kurikulum" na Jammat FM-u, ukratko, Boris Jokić, predstavio je svoju knjigu "60 otkucaja - Glazbena lektira".
'Jeste li spremni za eksperiment'
Kao i kroz sve drugo čime se bavi, Jokić je i ovom knjigom htio istaknuti važnost dobrog, vedrog, suvremenog obrazovanja, kao i kvalitetu naših mladih. Iako je trebalo punih sedam godina od početne ideje, knjiga je ovih dana objavljena u izdanju glazbene knjižare Rockmark. Jokić u knjizi kroz autorske priče predstavlja 60 pjesama, glazbenih referenci, glazbenica i glazbenika, kako iz svijeta, tako i s naših prostora, za koje on smatra da ih trebaju znati i oni sa 17 godina, i oni s 45, i oni sa 75. Sve priče dopunjavaju iznimno kreativni radovi učenika zagrebačke Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Ilustracije su izložene na izložbi u Laubi.
- Na poticaj legendarnog Alena Balina, 2018. godine dam na Yammatu počeo raditi super emisiju ("Glazbeni kurikulum"). Tad je počeo i rad na knjizi. Došao sam Filipu (Pintariću, ravnatelju ŠPUD-a, op. a.) i pitao ga jeste li spremni za eksperiment? Dao sam učenicima po jednog izvođača i pjesmu, bez obzira na to jesu li je prije čuli ili ne. Ja nisam vidio njihove radove dok nisu bili završeni. Ovo je simbioza. Knjiga počinje s Erikom Satiem i završava s Beatlesima i njihovom "Here comes the Sun". Ima trapa, rocka, elektra, funka, a barem 20 pjesama je na jezicima koje prepoznajemo - opisao je sam Jokić.
Naglasio je važnost upoznavanja mladih sa suvremenom umjetnošću, posebno onom koja se stvara u Hrvatskoj, te na cijelom prostoru bivše Jugoslavije. Stoga su u knjizi zastupljeni i Zdenka Kovačiček, Josipa Lisac, Arsen Dedić, Oliver Dragojević, Azra, Ekatarina Velika, Idoli.
- Tu je s nama Zdenka Kovačiček, nije mogao doći Bare, Kekin ima drugih provlema, neki su nažlost preminuli, a s nama je i jedan glazbenik koji je obilježio generacije, Sejo Sexon. Pitam se što radimo kao zemlja? U Bjelovaru u tamošnjoj Ekonomskoj i birotehničkoj školi, pitao sam njih 175 tko je čuo za Bowiea. Samo jedna učenica je čula. To je bila motivacija knjige, tko ne shvaća da je Oliver bio umjetnik, koja je vrijednost rocka, popa, rapa, da to nauče prepoznati. Da u vrijeme algoritama probijemo te algoritme i mlade i stare otvorimo nekim drugim ritmovima - istaknuo je.
'Treba nam umjetnost'
Knjigu su s njim na pozornici prokomentirali i Lada Furlan Zaborac, glazbenica, basistica legendarnih Bambi Molestersa, profesorica engleskog jezika i prevoditeljica, te ravnatelj ŠPUD-a.
- Drago mi je da se ovoliko ljudi okupilo oko dvije stvari koje navodno više nisu zanimljive - knjiga i glazbe. Knjiga je pisana iskreno, toplo, afirmativno i s puno ljubavi. To je pravi put do nekog izvođača. Ja u nastavi koristim dosta glazbe, treba nam umjetnost, da osjetimo emocije, da ostanemo ljudi u svemu što se događa - kazala je Lada Furlan Zaborac.
- Mi smo navikli na pvakve projekte. Ta generacija 2018/2019. nama je jako važna, to je posljednja generacija koja je školu završila na Trgu Republike Hrvatske. Svaka generacija ima svoj izričaj i sve ilustracije su reakcija učenika na pjesme koje su njima bile nepoznate i to je to što smo trebali dobiti - kazao je Pintarić.
Istaknuvši kako u knjizi nedostaje mnogo izuzetno popularnih i značajnih bendova i glazbenika, Jokić je zaključio kako je to njegov odabir pjesama koje bi trebal pobuditi emocije kod svih.
- To što je muzika nastala 1920.-ih, to ništa ne znači, ovo je muzika koja spaja. Volio bih kad bi razmislili i o jazzu Sramotno mi je da hrvatska škola bježi od suvremenosti, imamo nevjerojatne glumce, cirkusante, glazbenike, spisateljice i spisatelje. Suvremena nas kultura najviše obillježava. To i jest nakana knjige, da pobudi interes za suvremenost. Hrvatska se ne treba sramiti, već treba biti ponosna na svoju suvremenu umjetnost, kao što treba biti ponosna i na svoje mlade ljude. Umjetnost i mladi su nada za ovu zemlju zakopanu u prošlosti - zaključio je Jokić.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
