Hrvatska poljoprivreda ulazi u krug najrazvijenijih zemalja

Hrvatska je uspješno zaključila jedan od najsloženijih i najzahtjevnijih segmenata pristupnog procesa Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) – pristupanje Odboru za poljoprivredu. Riječ je o višegodišnjem procesu koji je obuhvatio intenzivnu suradnju s Tajništvom OECD-a, dostavu opsežnih podataka, detaljne analize, usklađivanje s brojnim institucijama, provedbu misija te složene pregovore.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s OECD-om surađuje još od 1994. godine, praktički od samih početaka hrvatske državnosti. Prvi zahtjev za članstvo u Odboru za poljoprivredu podnesen je 2016. godine, no tada je pristupni proces zaustavljen, a Hrvatska je sudjelovala tek parcijalno, kroz pojedine radne skupine. Novi zamah uslijedio je sredinom 2021. godine, kada je pristupanje OECD-u postavljeno kao jedan od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva Vlade Republike Hrvatske.

SASTANAK S VELEPOSLANICIMA Plenković: 'Hrvatska sljedeće godine ulazi u OECD. Time ćemo zaokružiti sve strateške ciljeve'

U tom okviru Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva preuzelo je odgovornost za pristupne procese Odboru za poljoprivredu i Odboru za ribarstvo, dok je istodobno sudjelovalo i u radu ukupno devet dodatnih OECD-ovih odbora. Nakon niza zahtjevnih aktivnosti, tijekom 2024. godine uspješno je zaključen pristupni proces za odbore u nadležnosti Ministarstva, a od kraja 2022. Hrvatska aktivno sudjeluje u radu svih radnih tijela Odbora za poljoprivredu.

Državni tajnik Tugomir Majdak, koji je bio nadležan za koordinaciju pristupnog procesa u području poljoprivrede, istaknuo je kako je cijeli proces bio iznimno zahtjevan, ponajprije zbog značajno povećanog administrativnog opterećenja za sve uključene dionike. Unatoč tome, naglašeno je da su takvi izazovi neizbježni kada je riječ o velikim i strateški važnim pothvatima. Posebna zahvala upućena je Tajništvu OECD-a, kolegama iz drugih hrvatskih institucija, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te hrvatskom veleposlanstvu u Francuskoj, kao i stručnom timu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koji je cijeli proces uspješno priveo kraju.

ZAVRŠNA FAZA Premijer Plenković: Očekujem ulazak u OECD iduće godine

Važnost pristupanja Odboru za poljoprivredu dodatno naglašava uloga OECD-a na globalnoj razini. Riječ je o jednoj od najutjecajnijih međunarodnih organizacija u području izrade analiza, preporuka i javnih politika, čiju ekspertizu koriste Europska unija, Ujedinjeni narodi, FAO, WTO i brojne druge međunarodne institucije. Sam OECD-ov Odbor za poljoprivredu od 2015. do 2025. godine objavio je čak 537 publikacija, koje su u tom razdoblju citirane više od 6000 puta, što jasno govori o njihovoj relevantnosti i utjecaju.

Ulazak Hrvatske u OECD, a za poljoprivredni sektor konkretno članstvo u Odboru za poljoprivredu, ocjenjuje se kao prilika za daljnji rast i razvoj. OECD djeluje pod sloganom „Bolje politike za bolji život“, a upravo pristup kvalitetnim podacima, analizama i znanju preduvjet je za donošenje učinkovitih odluka. Iskustvo članstva u Europskoj uniji već je pokazalo koliko takvi procesi mogu biti transformativni, a iako se ne mogu u potpunosti uspoređivati, očekuje se da će i članstvo u OECD-u imati dugoročno pozitivan učinak na hrvatsku poljoprivredu.

Posebno važan segment odnosi se na klimatske promjene, održivost i kružno gospodarstvo. Članstvo u Odboru za poljoprivredu omogućit će Hrvatskoj pristup razvijenim OECD-ovim metodologijama za mjerenje i praćenje klimatskih učinaka poljoprivrednih politika, kao i korištenje globalno priznatih analitičkih alata, komparativnih podataka i modela. Time se otvara prostor za donošenje odluka temeljenih na dokazima, a ne na percepcijama.

GLAVNE TEME POSJETA Grlić Radman u SAD-u o OECD-u, energetici i sigurnosti u BiH

Kroz rad OECD-a Hrvatska dobiva i uvid u najbolje prakse zemalja koje su već ostvarile značajan napredak u klimatskoj tranziciji – od razvoja niskougljičnih sustava proizvodnje i digitalne poljoprivrede, do smanjenja gubitaka hrane i učinkovitijih sustava potpora koji potiču održivost. Iako Hrvatska već bilježi dobre rezultate u nekim od tih područja, naglašeno je da postoji prostor za daljnja poboljšanja, pri čemu će prilagodba uspješnih međunarodnih modela domaćim uvjetima biti od ključne važnosti.

OECD pritom ima važnu ulogu u postavljanju međunarodnih standarda i smjernica, osobito u području kružnog gospodarstva, koje je u Hrvatskoj još u fazi razvoja i zahtijeva jasna mjerila, provjerene metodologije i dugoročno usmjerene politike. Članstvo također znači uključivanje u mrežu stručnjaka i donositelja odluka koji se bave istim izazovima, što otvara prostor za razmjenu iskustava, istraživanja i inovacija.

PARAVAN ILI STVARNA REFORMA? Razlog Plenkijeve čistke uredba OECD-a, a ministri ostali u čudu! HDZ-ovci: 'Bit će toga još...'

Uspjeh hrvatskog pristupnog procesa ostvaren je uz snažnu potporu međunarodnih i domaćih partnera. Posebno je istaknuta uloga Marion Jansen, direktorice Uprave za trgovinu i poljoprivredu OECD-a, čija je podrška bila ključna za realizaciju cijelog procesa. Važnu koordinacijsku ulogu imao je i Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, nadležan za cjelokupni pristupni proces Republike Hrvatske OECD-u, dok je akademska zajednica, uključujući prof. dr. sc. Ivicu Kisića s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dala stručni doprinos raspravama i analizama.

Zaključno, članstvo u Odboru za poljoprivredu OECD-a Hrvatskoj omogućuje brži, sigurniji i informiraniji put prema ciljevima u području konkurentne, održive i klimatski otporne poljoprivrede. Istodobno, Hrvatska dobiva priliku ne samo učiti od drugih, nego i aktivno doprinositi međunarodnim politikama svojim iskustvom, jedinstvenim prirodnim resursima i dokazanim rezultatima u poljoprivrednoj proizvodnji.