Hrvatska je postala zemlja s više smeća, a manje cvijeća

Svojedobno se na televiziji vrtio spot “Lijepa naša Hrvatska”. Generacije rođene od ‘95. su tu pjesmu učile i u osnovnoj školi. Stihovi su išli otprilike “Lijepa naša Hrvatska, Hrvatska, Hrvatska i obala jadranska. I čisto plavo more. Više cvijeća, manje smeća”. Trideset godina nakon rođenja te generacije gledamo kako se Lijepa Naša pretvara u europski Jakuševec. Tone i tone plastike, medicinskog otpada, azbesta, betona i namještaja “krase” zelenilo države koja se može pohvaliti čistom pitkom vodom, s osam nacionalnih parkova i 12 parkova prirode. U smeću se guše Gospić, Gračac, Poznanovec, okolica Otočca, Benkovac, Bedekovčina, Pazin. U sustavu ELOO zabilježeno je u četiri godine 18.509 prijava lokacija odbačenog otpada. Na nekima je to stari namještaj, građevinski otpad, plastika, medicinski otpad, azbest, a u okolici Ploča zabilježen je i antracit koji je godinama otkriven stajao. Vjetar ga je nosio po gradu, ptičjem rezervatu i dolini Neretve. Kod Zaprešića je svojedobno pronađeno i ilegalno odlagalište strvina krava.