Čak 50 posto ispitanika iz Hrvatske trajno bi preselili u inozemstvo, njih 39 posto u inozemstvu žele boraviti od jedne do pet godina, a njih četiri posto do godinu dana, prema istraživanju portala MojPosao
ISTRAŽIVANJE
Hrvati s djecom najspremniji trajno preseliti u inozemstvo
Većina Hrvata iseljava radi boljeg standarda i svjetonazora, a vraćaju se radi obitelji i prijatelja, a svega ih sedam posto ne želi otići u inozemstvo, pokazuje istraživanje koje je proveo portal MojPosao.
U istraživanju provedenom na 1300 ispitanika sudjelovalo je 43 posto onih koji imaju iskustvo rada u inozemstvu (ispitanici izvan Hrvatske) te njih 57 posto koji to iskustvo nemaju (ispitanici iz Hrvatske).
Njemačka uvjerljivo 'obećana zemlja' za Hrvate
Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45 posto) još uvijek boravi u inozemstvu. Gotovo polovica ispitanika s radnim iskustvo izvan Hrvatske boravila je u Njemačkoj (48 posto), koju bi odabralo i 63 posto ispitanika iz Hrvatske kada bi se odlučili na odlazak.
Tek 13 posto ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske radilo je u Austriji, a njih devet posto u Irskoj, dok su ispitanicima iz Hrvatske upravo te dvije zemlje poželjna odredišta. Konkretno 53 posto odabralo bi rad u Austriji, a njih 50 posto u Irskoj.
Čak 50 posto ispitanika iz Hrvatske trajno bi preselili u inozemstvo, njih 39 posto u inozemstvu žele boraviti od jedne do pet godina, a njih četiri posto do godinu dana.
Ispitanici iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom u najvećoj su mjeri spremni na trajno preseljenje (52 posto) ili na preseljenje od dvije do pet godina (33 posto), a u inozemstvo ne želi svega sedam posto ispitanika iz Hrvatske.
Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti te, na trećem mjestu, bolje plaćen posao u struci.
Ispitanici u komentarima kao razloge odlaska navode još i nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te nepoštivanje zakona.
Kao najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo ispitanici iz obje skupine navode odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te prilagodbu novom mentalitetu.
Većina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske posao su pronašli prije odlaska u inozemstvo
Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske posao pronašla prije odlaska u inozemstvo, njih 73 posto. Isto bi učinilo i 81 posto ispitanika koji borave u Hrvatskoj.
Trećina ispitanika (32 posto) s iskustvom rada izvan Hrvatske pristala je raditi posao koji ne bi radili u Hrvatskoj. Njih 68 posto tu su mogućnost odbili. Kao glavne razloge za prihvaćanje takvog posla ispitanici navode visinu plaće (46 posto) te osjećaj cijenjenosti od strane poslodavca u inozemstvu (41 posto).
Ispitanici iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele raditi u Hrvatskoj (48 posto), dok na to ne bi pristalo njih 47 posto. Smatraju da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine plaće (86 posto) te osjećaja cijenjenosti od strane poslodavca (70 posto). Zanimljivo, njih 15 posto smatra da je razlog i sram obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj, dok to potvrđuje tek jedan posto ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske.
Ispitanici koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u Hrvatskoj, učinili su to radi plaće od 1.000 do 2.000 eura (29 posto) te radi plaće veće od 2.000 eura (21 posto). Pritom su žene (83 posto) spremnije raditi slabije plaćene poslove od muškaraca (62 posto).
Iako ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri izražavaju spremnost prihvatiti posao koji ne bi radili u Hrvatskoj, u većoj mjeri za to priželjkuju i plaću višu od 2.000 eura (35 posto).
Trećina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske kao drugi razlog povratka navode da 'nema benefita'
Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45 posto) još uvijek boravi u inozemstvu. Ispitanici koji su se vratili iz inozemstva kao glavni razlog povratka navode obitelj i prijatelje (27 posto) te da su planirali povratak i prije odlaska u inozemstvo (25 posto).
Najmanje ispitanika kao razlog povratka navodi da ne žele više raditi posao koji su radili u inozemstvu (tri posto) te previsoku cijenu stanovanja (dva posto).
Razmatrajući prednosti ostanka u Hrvatskoj, ispitanici iz obje skupine na prvo mjesto stavljaju obitelj i prijatelje (59 posto s iskustvom rada izvan Hrvatske te 70 posto iz Hrvatske).
Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske kao drugi razlog navode da 'nema benefita' (34 posto), dok se ispitanicima iz Hrvatske na drugom mjestu nalazi sređena imovinska situacija/stambeno pitanje (31 posto).
I jednima i drugima na dnu popisa prednosti ostanka u Hrvatskoj nalaze se patriotizam, svjetonazor te obrazovni sustav.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
