"Obitelj hrvatskog državljanina koji se nalazi u nevolji u Maliju zamolila je pomoć hrvatske službe vanjskih poslova 8. rujna 2025. godine.", poručuju iz ministarstva.
News
Komentari 24
"Obitelj hrvatskog državljanina koji se nalazi u nevolji u Maliju zamolila je pomoć hrvatske službe vanjskih poslova 8. rujna 2025. godine.", poručuju iz ministarstva.
U afričkoj državi Mali nestao je jedan hrvatski državljanin, potvrdili su iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova za Index. Iz ministarstva u ovom trenutku nisu potvrdili radi li se o otmici.
Prema informacijama kojima raspolaže ovaj portal, dvojica muškaraca u Maliju su oteta. Ministarstvo vanjskih poslova navodi kako drugi nestali muškarac nema hrvatsko državljanstvo. ""Obitelj hrvatskog državljanina koji se nalazi u nevolji u Maliju zamolila je pomoć hrvatske službe vanjskih poslova 8. rujna 2025. godine.", poručuju iz ministarstva."
Obitelj je u svojem prvom obraćanju ministarstvu navela kako su Hrvat i njegov prijatelj nestali na području Malija, kako s njima ne mogu stupiti u kontakt od 5. rujna ove godine...
- Ministarstvo je odmah započelo s aktivnostima kako bi se utvrdila lokacija hrvatskog državljanina i sve okolnosti konkretnog slučaja. Zatražene su informacije nadležnih tijela u Maliju. Odgovor od vlasti u Maliju još nismo dobili - poručuju iz ministarstva za Index.
Zatražena je i pomoć od delegacije EU-a u Bamaku, glavnom gradu ove afričke države.
- Dodatno, u ovom se predmetu blisko surađuje s Ministarstvom vanjskih poslova države čije državljanstvo imaju obje osobe. MVEP je u komunikaciji sa suprugom hrvatskog državljanina koja nas je obavijestila da je obitelj angažirala odvjetnika u Republici Mali. - poručuju iz ministarstva.
Mali, nekada uzor demokracije u Africi, danas je središte nestabilnosti u Sahelu zbog vojne hunte, džihadističkih pobuna, etničkih sukoba i humanitarne krize.
Nakon povlačenja francuskih snaga i UN-ove misije (MINUSMA) 2023., džihadističke skupine (JNIM i IS-Sahel) proširile su utjecaj na sjeveru i središtu zemlje, koristeći opsade, otmice i napade na civile. Obnovljen je sukob s Tuarezima nakon raskida mirovnog sporazuma iz 2015. Malijske snage i ruski Afrički korpus optuženi su za ratne zločine, uključujući masakre i etničko nasilje protiv Fulana.
Preko 7 milijuna ljudi treba humanitarnu pomoć, stotine tisuća su raseljene, a u nekim područjima prijeti glad zbog blokada pomoći.
U državi je i velika nestašica goriva, koje se sve češće prodaje na crnom tržištu po napuhanim cijenama...
Glavni uzrok trenutačne krize je blokada uvoza goriva koju provodi militantna skupina Jama’at Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM), povezana s Al-Qaidom. Početkom rujna 2025., JNIM je započeo koordinirane napade na ključne transportne rute kojima Mali, kao kopnena zemlja, uvozi gorivo iz susjednih zemalja poput Senegala, Obale Bjelokosti, Gvineje i Mauritanije. Prema izvješćima, uništeno je više od 100 cisterni s gorivom
Vojska Malija odgovorila je zračnim udarima na položaje JNIM-a, ali blokada i dalje traje, a sigurnosna situacija ostaje nestabilna.
Mali uvozi gotovo sve gorivo, jer nema vlastite rafinerije u funkciji. Napadi na cisterne i nesigurnost na cestama doveli su do značajnih poremećaja u opskrbnom lancu. Čak i kada gorivo stigne do granice, logistički izazovi sprječavaju njegovu distribuciju do gradova.
U Bamaku, glavnom gradu, te drugim većim gradovima poput Ségoua, Moptija i Sana, nestašica goriva dovela je do kaosa na benzinskim crpkama. Građani čekaju u redovima satima, često i noću. U nekim slučajevima vozači su primorani gurati svoja vozila do crpki jer su ostali bez goriva.
Nestašica je dovela do procvata crnog tržišta, gdje se gorivo prodaje po cijenama i do 200–300 posto višim od službenih
Nedostatak goriva usporio je dostavu hrane, lijekova i drugih nužnih dobara. Tržnice u Bamaku i drugim gradovima bilježe nestašice, a cijene osnovnih namirnica, npr. riže i ulja, naglo su porasle. Bolnice se suočavaju s problemima jer generatori, ključni za rad u uvjetima nestabilne električne mreže, ostaju bez goriva.
U Bamaku raste frustracija zbog poskupljenja i nestašica. Ekonomski kolaps mogao bi dodatno oslabiti vojni režim...