Hernadi napao Vladu i Janaf: 'Imamo dozvole, a blokiraju nas. Janaf nikad nije testiran'

Predsjednik Uprave MOL Grupe i bjegunac od hrvatskog pravosuđa, Zsolt Hernadi, u razgovoru za mađarsku televiziju ATV poslao je niz poruka koje bi mogle dodatno zaoštriti energetske odnose između Mađarske i Hrvatske. Iako nije odstupio od ranijih stavova o ulozi Jadranskog naftovoda (JANAF), odgovornost za aktualne napetosti ovaj je put izravno prebacio na hrvatske političare.

Hernadi tvrdi da problem više nije na razini uprava kompanija, već političkih odluka u Hrvatskoj. Kritizira najave da će hrvatska strana pojedinačno provjeravati dokumentaciju svake pošiljke sirove nafte. Takav pristup smatra nepraktičnim i rizičnim.

- Okvir sankcija je jasan. Mađarska i Slovačka smiju kupovati sirovu naftu ako naftovod Družba ne radi i ako nafta ne potječe od sankcionirane tvrtke. Što se onda dodatno ispituje i na koji način? – upitao je Hernadi te upozorio na troškove koji nastaju ako tankeri natovareni naftom čekaju administrativne provjere.

Takvu situaciju nazvao je 'političkom igrom', pa istaknuo kako o ključnim energetskim pitanjima u Hrvatskoj i Ukrajini govore političari, a ne operateri sustava.

Miješanje sirove nafte

Govoreći o opskrbi putem JANAF-a, Hernadi je objasnio da MOL trenutačno uvozi oko dva milijuna tona sirove nafte s juga, što je, prema njegovim riječima, dosad najveća količina. No naglasio je da određene vrste sirove nafte zahtijevaju miješanje zbog veće korozivnosti i potencijalnog rizika za postrojenja.

Takve pošiljke, kaže, moraju se kombinirati s prikladnijim tipovima sirove nafte, koje su ranije nabavljali iz arapskih zemalja i Azerbajdžana, kako bi se osigurala stabilna i sigurna prerada.

Istodobno je ponovio da MOL trenutačno može prerađivati oko 40 posto neruske sirove nafte, ali da prelazak tog udjela nosi niže prinose, osobito kod dizela. U trenutku kada su cijene dizela već porasle, takav scenarij, upozorava, dodatno bi opteretio tržište.

Jedna od ključnih točaka prijepora, prema njemu ostaje stvarni kapacitet JANAF-a. Hernadi tvrdi da naftovod nikada nije u potpunosti testiran.

- Kada smo ga pokušali koristiti punim kapacitetom, sustav to nije mogao podnijeti. Nakon dva sata morali smo ga zatvoriti - rekao je, i dodao da je dosad praktično potvrđen protok od oko dva milijuna tona.

S hrvatske strane ranije su se spominjali kapaciteti od 10 do 15 milijuna tona godišnje, dok je najavljeno dodatno testiranje u više faza tijekom godine uz suglasnost Europske komisije. Mađarska strana, međutim, i dalje sumnja u stvarne mogućnosti sustava.

Hernadi je otkrio i trenutačne potrebe MOL-a. Naime, nakon požara prošle jeseni, rafinerija u Százhalombatti radi s gotovo 40 posto smanjenim kapacitetom, a takvo stanje moglo bi potrajati do kolovoza.

To, paradoksalno, trenutačno smanjuje pritisak na kapacitet JANAF-a jer je potreban manji dotok sirove nafte. Pravi test, naglasio je, uslijedit će tek kada se rafinerija vrati na puni kapacitet i kada se pokaže koliku količinu nafte hrvatski pravac doista može isporučiti.

Upitna Družba

Ako naftovod Družba dugoročno ostane izvan funkcije, Mađarska i Slovačka oslanjat će se na Jadranski naftovod. No Hernadi upozorava da bi eventualna hrvatska zabrana tranzita ruske sirove nafte dodatno smanjila prinose, osobito proizvodnju dizela, što bi otvorilo potrebu za uvozom i vjerojatno dovelo do rasta cijena.

Poruka je, čini se, prije svega upućena hrvatskoj vladi, s obzirom na to da je MOL, kroz suvlasništvo u Ini, jedan od ključnih opskrbljivača naftnim derivatima na hrvatskom tržištu.