Helikopterska hitna nam treba, ali ne u ovakvom izdanju

Hrvatska je prije točno godinu dana dobila helikoptersku hitnu službu i to je, naravno, pohvalno s obzirom na to da smo zemlja s 53 naseljena otoka (prema posljednjim službenim podacima iz 2021.). Tu treba dodati kako je broj ljudi na otocima tijekom sezone višestruko veći. Treba uzeti u obzir i činjenicu da su nam ljeti autoceste potpuno zakrčene, stvaraju se goleme gužve, a paralelno s tim dolazi i do više prometnih nesreća. Mnoge od njih su teške i zahtijevaju hitnu reakciju, a u slučajevima kad imamo zakrčene autoceste, i vozila Hitne pomoći često ne mogu dovoljno brzo doći do unesrećenih. Zato je dobra stvar postojanje helikopterske hitne.

Ključni problemi

Međutim, u praksi ti helikopteri često ne mogu priskočiti u pomoć kad je najpotrebnije. Njihovo uzlijetanje i slijetanje ovisi o vremenskim uvjetima, kao i dobu dana. Liječnici s otoka kažu nam da više ne lete noću nego što lete. Sve ovisi, dodaju o posadi. Isto tako, kažu da ne lete ni kad su minimalno loši vremenski uvjeti. Zapravo, puno se faktora mora uskladiti da bi hitna helikopterska služba mogla doći na teren i što prije prevesti životno ugrožene osobe.

SMRT KORČULANINA FRANE Mladića (26) s Lastova vozili 8 i pol sati. On preminuo. MORH: Nitko nije tražio naš angažman

Posljednji takav primjer imali smo s Lastova, kad je 26-godišnji mladić preminuo jer je trebalo predugih osam i pol sati da ga se s tog otoka preveze u dubrovačku opću bolnicu. A u hitnim slučajevima svaka je minuta bitna. Ovdje helikopter hitne nije mogao pomoći, bilo je loše vrijeme. Zato bi se u takvim slučajevima moralo brzinski reagirati i osigurati helikopter MORH-a koji može letjeti i noću, ali i po lošem vremenu.

Što se tiče helikopterske hitne, treba prije svega pronaći i zaposliti dovoljno educiranu posadu koja će znati upravljati i kad nisu idealne vremenske prilike, a ne da ovisi o tome tko je taj dan u smjeni pa da može doletjeti u pomoć.