Globalna epidemija dijabetesa: broj oboljelih u svijetu raste do razine koju nismo mogli ni zamisliti

Oboljeli od šećerne bolesti nekada su živjeli i 20 godina manje u prosjeku, no danas mogu živjeti normalno, i to zahvaljujući razvoju medicine, novih i boljih lijekova i tretmana, ali i svjesnosti liječnika o važnosti multidisciplinarnog pristupa. No, unatoč tome, mjesta za napredak i te kako ima, i to upravo u području prevencije dijabetesa jer čini se da nikako da nam postane jasno da i samo šetnja do posla uistinu može učiniti puno toga za naše zdravlje baš kao i male, ali korisne preinake u prehrani i onome što nazivamo modernim načinom života. O svemu tome Večernji list razgovara s dr. sc. Kristinom Blaslov, dr. med, spec. endokrinologije i dijabetologije iz Poliklinike Perić Staničić. Ono na što ova specijalistica posebno upozorava je odnos prema djeci kao i usađivanje zdravih navika koje im kasnije doslovno mogu spasiti život! U posebnom prilogu Dijabetes, koji Večernji list daruje svim čitateljima u četvrtak 12. studenog, pročitajte, među ostalim, i cijeli intervju, a u nastavku donosimo samo neke od zanimljivih tema koje smo obrađene u intervjuu.

Kakva je situacija danas s dijabetesom, bolja ili lošija nego prije dva ili tri desetljeća?

U posljednjih nekoliko godina više smo puta čuli da se šećerna bolest naziva globalnom epidemijom, a vjerujem da ćemo, ako uistinu nešto ne učinimo, uskoro govoriti i o pandemiji. Drugim riječima, kad je riječ o broju oboljelih u svijetu, on raste do razina koje unatrag nekoliko desetljeća nismo mogli ni zamisliti. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije kažu da više od 450 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina boluje od šećerne bolesti, ali, nažalost, tek polovina ima postavljenu dijagnozu i aktivno se liječi. Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2019. bilo evidentirano 315.298 osoba. U skladu sa svjetskim trendovima, procjenjuje se da blizu polovine oboljelih nema postavljenu dijagnozu pa procjenjujemo da broj oboljelih prelazi pola milijuna stanovnika. Šećerna bolest četvrti je vodeći uzrok smrti s udjelom od 5,4% u 2018. godini. Jedina zaista utješna činjenica jest da je napredak znanosti i tehnologije u posljednja tri desetljeća uistinu poboljšao kvalitetu skrbi o oboljelima. Svjedočimo promjenama u primjeni i vrstama inzulina, promjenama u načinu mjerenja glukoze te eksponencijalnom rastu broja oralnih antidijabetika koji ciljano djeluju na metaboličke puteve kojima možemo zbrinuti visoke koncentracije glukoze, ali i posredno i neposredno zaštititi organe i organske sustave od posljedica koje sa sobom nosi šećerna bolest, a to su krvne žile, živci, bubrezi i oči. U konačnici, suvremeni lijekovi za liječenje šećerne bolesti doprinose i smanjenju ukupne smrtnosti.

Cijeli intervju pročitajte u posebnom prilogu Dijabetes koji Večernji list daruje svim čitateljima u četvrtak 12. studenog.