Nacionalni obrazovni testovi u SAD-u pokazali su da su se rezultati učenika izravno pogoršavali ubrzo nakon uvođenja individualnih digitalnih uređaja u škole
Lifestyle
Komentari 9
Nacionalni obrazovni testovi u SAD-u pokazali su da su se rezultati učenika izravno pogoršavali ubrzo nakon uvođenja individualnih digitalnih uređaja u škole
Generacija Z, ljudi rođeni između 1997. i 2012, postala je prva generacija u modernoj povijesti koja bilježi pad kognitivnih sposobnosti u odnosu na generaciju svojih roditelja. Alarmantne podatke iznio je dr. Jared Cooney Horvath, bivši učitelj, a danas ugledni neuroznanstvenik, koji tvrdi da je uzrok ovog povijesnog preokreta – prekomjerna uporaba digitalne tehnologije u obrazovanju.
POGLEDAJ VIDEO:Učiteljica Kelek podučavala je oca, a sada i njegovu djecu: Počašćena sam što su moji đaci
Pokretanje videa...
01:08
Prema Horvathu, još od kraja 19. stoljeća bilježi se kontinuirani rast kognitivnih sposobnosti kod svake nove generacije. Taj trend naglo se zaustavio oko 2010. godine, a zatim krenuo silaznom putanjom. Upravo tada započinje masovno uvođenje digitalnih uređaja u učionice: tableta, prijenosnih računala i tzv. „jedan učenik – jedan uređaj“ programa.
Unatoč tome što današnji učenici provode više godina u školskom sustavu nego bilo koja prethodna generacija, njihovi rezultati iz područja pažnje, pamćenja, čitanja, matematike, rješavanja problema i ukupnog kvocijenta inteligencije bilježe pad. Horvath je ove podatke predstavio američkom Senatskom odboru za trgovinu, znanost i promet, naglasivši da problem nije u lošoj provedbi tehnologije, nedostatku edukacije nastavnika ili slabim aplikacijama – već u samoj prirodi digitalnog učenja.
- Ljudski mozak jednostavno nije biološki dizajniran da uči iz kratkih video isječaka, brzih sažetaka i natuknica koje zamjenjuju dubinsko razumijevanje - upozorio je Horvath. Prema njegovim riječima, više od polovice vremena dok su tinejdžeri budni provode gledajući u ekrane, što ozbiljno narušava sposobnost dugotrajne koncentracije i stvaranja trajnih sjećanja.
Posebno zabrinjava podatak da su učenici koji koriste računala pet ili više sati dnevno isključivo za školske obaveze ostvarivali znatno lošije rezultate od onih koji tehnologiju u nastavi koriste rijetko ili nikako.
Horvath ističe da ljudi evolucijski najbolje uče kroz izravnu interakciju – promatrajući, slušajući i komunicirajući s drugim ljudima. Učenje licem u lice, rasprava, pogreške i ponavljanje ključni su za razvoj dubokog razumijevanja. Ekrani, s druge strane, potiču površno „skeniranje“ informacija, a ne njihovu obradu.
- Djeca na računalima ne čitaju – ona skeniraju. Umjesto da tehnologiju prilagodimo ciljevima obrazovanja, mi smo promijenili obrazovanje kako bi odgovaralo tehnologiji. To nije napredak, to je predaja - rekao je Horvath.
Istraživanja koja obuhvaćaju podatke iz više od 80 zemalja pokazuju isti obrazac: što je više digitalne tehnologije uvedeno u učionice, to su obrazovni rezultati slabiji. Taj pad vidljiv je već šest desetljeća, ali je postao posebno izražen s pojavom pametnih telefona i društvenih mreža.
Još jedan zabrinjavajući aspekt je, tvrdi Horvath, činjenica da mnogi pripadnici Generacije Z nisu svjesni vlastitih kognitivnih poteškoća. Naprotiv, često su izrazito samouvjereni u vlastitu inteligenciju.
- Što ljudi više misle da su pametni, to su često manje sposobni za stvarno duboko razmišljanje - upozorio je. Kultura kratkih videozapisa, brzih dopaminskih nagrada i površnog konzumiranja informacija, popularizirana platformama poput TikToka, ozbiljno je narušila sposobnost mladih da se nose sa složenim idejama i dugotrajnim mentalnim naporom.
Na saslušanju u siječnju, stručnjaci su situaciju nazvali „društvenim izvanrednim stanjem“. Preporučili su odgađanje davanja pametnih telefona djeci, povratak jednostavnijih mobilnih uređaja, kao i nacionalne mjere za ograničavanje tehnologije u školama. Kao pozitivan primjer naveli su skandinavske zemlje koje su već počele uvoditi zabrane ili stroga ograničenja EdTech alata u učionicama.
Ako se trenutačni trendovi nastave, upozoravaju znanstvenici, čovječanstvo bi se po prvi put moglo suočiti s generacijskim nazadovanjem – ne zbog nedostatka znanja, već zbog načina na koji ga pokušavamo prenijeti.
Drugim riječima, tehnologija koja je trebala osloboditi ljudski um možda ga upravo – otupljuje.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+