Prvi ozbiljniji signali ovog trenda pojavili su se prije desetak godina, kada su istraživanja pokazala da se celibat među mladima udvostručio. Jesu li mladi izgubili interes za seks?
NOVA ISTRAŽIVANJA
Generacija Z i 'recesija seksa': Zašto sve rjeđe imaju odnose?
Čitanje članka:
3
min
Uobičajeno je da se starije generacije brinu kako mladi imaju previše seksa. Dvadesete godine prošlog stoljeća donijele su strah od flapperica i speakeasy romansi, šezdesete su bile obilježene panikom oko slobodne ljubavi i kultova, a osamdesete histerijom zbog AIDS-a. No, današnji podaci pokazuju nešto sasvim suprotno, mladi su, čini se, izgubili interes za seks.
Prvi ozbiljniji signali pojavili su se prije desetak godina, kada su istraživanja pokazala da se celibat među mladima udvostručio.
The Atlantic je 2018. taj trend nazvao “seksualnom recesijom”, a statistike to i dalje potvrđuju: gotovo trećina mladića i petina djevojaka u ranim dvadesetima nije imala seksualnog partnera čitavu godinu. Pandemija, sa svojim izolacijama i nesigurnostima, dodatno je ubrzala taj proces.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:48
Seks nikad dostupniji, a želja nikad manja
Posebno zbunjuje činjenica da seks nikada nije bio dostupniji ni manje stigmatiziran. Aplikacije nude mogućnost upoznavanja partnera jednako brzo kao naručivanje hrane, pornografija je neograničeno besplatna, a javni diskurs sve više naglašava važnost zadovoljstva, raznolikih želja i otvorenog pristupa seksualnosti.
Unatoč tome, pripadnici Generacije Z, rođeni otprilike od sredine devedesetih do ranih dvijetisućitih, sve češće biraju odmak.
Sociolozi navode nekoliko razloga: porast anksioznosti i depresije, osjećaj usamljenosti, smanjeni interes za romantične odnose i činjenicu da mladi piju manje alkohola nego prijašnje generacije. Alkohol, koliko god nesavršen, često je bio okidač za spontanije kontakte i “hrabrije” odluke.
Konzervativna kritika i progresivna objašnjenja
Fenomen je pokrenuo i raspravu među autorima. Britanska novinarka Louise Perry tvrdi da je pad interesa zapravo pozitivan, za nju je “seksualna revolucija” ženama donijela više rizika nego koristi, a sigurnost se krije u braku i tradicionalnim vrijednostima. Njena knjiga A New Guide to Sex in the 21st Century savjetuje mladim ženama da izbjegavaju ležerne odnose, aplikacije za upoznavanje i situacije koje smatra opasnima.
S druge strane, američka novinarka Carter Sherman u knjizi The Second Coming fenomen naziva “drugim valom seksualne revolucije”, no u drugačijem obliku, kao sukob konzervativnih politika i interneta koji oblikuje intimne odnose. Prema Sherman, mladi nisu izgubili želju za seksom, već su zarobljeni u mreži kontradiktornih poruka i pritisaka, u svijetu u kojemu je seks istodobno i tabu i roba.
Internet: sloboda i zamka u isto vrijeme
Internet je nesumnjivo promijenio seksualnost mladih. Otvorio je prostor za definiranje novih identiteta, za afirmaciju LGBTQ+ zajednice i za pronalaženje istomišljenika. No istovremeno je donio i niz problema.
Pornografija kojoj su mnogi izloženi već u djetinjstvu oblikuje nerealna očekivanja, a društvene mreže pretvaraju intimu u tržište lajkova, pregleda i usporedbi.
Mnogi Zoomeri priznaju da ih je prerana izloženost pornografiji trajno oblikovala, pa i ranila. Skoro polovica ih smatra da pornografija ima negativan utjecaj. Usto, stalno mjerenje “vrijednosti” na društvenim mrežama otežava izgradnju stvarne bliskosti, jer prava intima zahtijeva ranjivost, a to je teško u svijetu u kojem je sve podložno ocjeni i performansu.
Usamljenost kao pravi problem
Iako se cijela priča naziva “seksualnom recesijom”, možda je to zapravo sekundarni problem. Ono što se krije iza manjka seksa jest usamljenost. Mladi su manje u vezama, češće pate od depresije i tjeskobe, i općenito su manje skloni ulasku u bliske odnose. Seksualna aktivnost pada jer pada i broj odnosa, a samim time i prilike za intimnost.
Ovaj trend ima i pozitivne strane: manje pritiska na rizična ponašanja, manje alkoholiziranih odluka. No on istovremeno otkriva duboku krizu povezanosti i zajedništva. Seksualnost, u najboljem smislu, nije samo fizičko zadovoljstvo, nego i učenje kako graditi odnos, povjerenje i međusobno poštovanje. Ako to izostane, mladi gube prostor u kojem bi razvili te vještine.
Što zapravo žele mladi?
Pitanje na kraju ostaje: je li to svjesni izbor ili simptom šire društvene krize? Ako Generacija Z doista bira manje seksa jer im je važnija autentičnost, sigurnost i emocionalna stabilnost, onda je riječ o evoluciji vrijednosti. Ako je, pak, riječ o povlačenju zbog straha, pritiska i nesigurnosti, tada je seksualna recesija znak usamljenosti i otuđenosti.
Jedno je sigurno, pitanje nije samo “koliko seksa” mladi imaju, nego i kakve odnose žele graditi. Seksualnost, u svim svojim oblicima, i dalje ostaje ogledalo društvenih promjena, ali i podsjetnik da je intimnost nešto što nadilazi trendove i statistike, piše New Yorker.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
