KARIPSKI RAJ
FOTO Znate li koliko je velik Curaçao? Mogli bi se iznenaditi. A more ga dodatno 'skraćuje'...
Curacao ima površinu od svega 444 četvorna kilometra. Hrvatska je od njega veća oko 127 puta. Ipak, pogrešno ga je nazivati samo "teritorijem" ili kolonijom. Od 2010. godine Curaçao je konstitutivna država unutar Kraljevine Nizozemske, što znači da ima vlastitu vladu, parlament i premijera, dok su vanjski poslovi i obrana ostali u nadležnosti kraljevstva.
Poznati plavi liker pronaći ćete u barovima diljem svijeta, no znate li priču o sićušnom karipskom otoku s kojeg potječe? Curaçao je mjesto koje prkosi definicijama: ima svoju vladu, ali nije neovisna država; turistički je raj, ali i fronta u borbi protiv klimatskih promjena. Iza te idilične fasade krije se priča o minijaturnom otoku nevjerojatne kulturne složenosti i sve veće egzistencijalne prijetnje.
Poznati plavi liker pronaći ćete u barovima diljem svijeta, no znate li priču o sićušnom karipskom otoku s kojeg potječe? Curaçao je mjesto koje prkosi definicijama: ima svoju vladu, ali nije neovisna država; turistički je raj, ali i fronta u borbi protiv klimatskih promjena. Iza te idilične fasade krije se priča o minijaturnom otoku nevjerojatne kulturne složenosti i sve veće egzistencijalne prijetnje.
Curacao ima površinu od svega 444 četvorna kilometra. Hrvatska je od njega veća oko 127 puta. Ipak, pogrešno ga je nazivati samo "teritorijem" ili kolonijom. Od 2010. godine Curaçao je konstitutivna država unutar Kraljevine Nizozemske, što znači da ima vlastitu vladu, parlament i premijera, dok su vanjski poslovi i obrana ostali u nadležnosti kraljevstva.
Iako je sićušan, on je ujedno i najveći i najmnogoljudniji od takozvanih ABC otoka, koje uz njega čine Aruba i Bonaire. Njegov glavni grad, Willemstad, zbog svoje je jedinstvene nizozemske kolonijalne arhitekture pastelnih boja upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Svijet u malom: Od jezika do nogometnog fenomena. Na ovom malom prostoru stvorila se fascinantna kulturna mješavina. Većina od otprilike 156 tisuća stanovnika kod kuće govori papiamentu, kreolski jezik koji je nevjerojatan spoj portugalskog, španjolskog, nizozemskog i engleskog, s tragovima afričkih jezika i jezika prastanovnika Arawaka.
Ta jezična raznolikost odraz je burne povijesti otoka, od španjolskih osvajača i nizozemske dominacije do uloge središta trgovine robljem.
Otok je svijetu podario i slavni liker Blue Curaçao. Zanimljivo je da se on proizvodi od kore gorke naranče laraha, potomka slatke naranče koju su Španjolci donijeli na otok. Zbog suhe klime i siromašnog tla, plodovi su postali pregorki i nejestivi, no netko se dosjetio iskoristiti aromatičnu koru.
Uz sve to, Curaçao je i svojevrsni nogometni fenomen. Njegova reprezentacija, unatoč iznimno malom bazenu igrača, redovito postiže zapažene rezultate u zoni Sjeverne i Srednje Amerike (CONCACAF), često se ravnopravno noseći s mnogo većim nacijama, a po prvi put su izborili i plasman na Svjetsko prvenstvo 2026. godine!
Otok koji se bori s morem: Ispod ove živopisne površine, Curaçao vodi tihu, ali presudnu bitku za opstanak. Kao i mnogi niski otočni teritoriji, izravno je ugrožen klimatskim promjenama i podizanjem razine mora. Znanstvene projekcije za Karibe su alarmantne i sugeriraju da bi do kraja stoljeća razina mora mogla porasti i do 86 centimetara.
Za otok čija je obala duga 364 kilometra i čija se ekonomija uvelike oslanja na turizam i pješčane plaže, to je izravna prijetnja. Erozija obale već je vidljiva, a budućnost ne izgleda obećavajuće. Prema nekim modelima za karipsku regiju, do 2100. godine moglo bi doći do gubitka oko 50–60 posto pješčanih plaža (prosječno 53 % u scenariju nižih emisija, do 59 % u višim).
Proces ubrzava i odumiranje koraljnih grebena koji služe kao prirodni valobrani, štiteći obalu od snage valova.
Za otok čija je obala duga 364 kilometra i čija se ekonomija uvelike oslanja na turizam i pješčane plaže, to je izravna prijetnja. Erozija obale već je vidljiva, a budućnost ne izgleda obećavajuće. Prema nekim modelima za karipsku regiju, do 2100. godine moglo bi doći do gubitka oko 50–60 posto pješčanih plaža (prosječno 53 % u scenariju nižih emisija, do 59 % u višim).
Bez mjera prilagodbe, dijelovi obale i pojedina turistička naselja mogli bi se sve češće suočavati s poplavama i erozijom, dok bi oštećenje koraljnih grebena dodatno pojačalo udare valova na obalu i postupno mijenjalo izgled ovog karipskog otoka.
