Tim je procijenio da koloniju čini otprilike 69.000 jedinki vrste Tegenaria domestica, poznate kao kućni pauk lijevkar, te oko 42.000 jedinki manje vrste Prinerigone vagans...
ČUDO PRIRODE
FOTO U špilji na Balkanu otkrili najveću paukovu mrežu na svijetu: Fascinantan prizor!
Čitanje članka:
2
min
U mračnim dubinama špilje koja se proteže granicom Grčke i Albanije, znanstvenici su otkrili prizor koji nadilazi maštu - najveću poznatu paukovu mrežu na svijetu. Ova kolosalna struktura, prozvana "arahnidskim megagradom", dom je za više od 110.000 paukova, a njezino postojanje ruši dosadašnja saznanja o ponašanju ovih stvorenja i svjedoči o nevjerojatnoj moći prilagodbe života u najekstremnijim uvjetima.
Otkriće, detaljno opisano u uglednom znanstvenom časopisu Subterranean Biology, nije fascinantno samo zbog dimenzija, već i zbog jedinstvene društvene dinamike koja se odvija unutar mreže. Dvije vrste paukova, koje su inače strogo samotnjačke, ovdje žive u nevjerojatnoj harmoniji, stvarajući ekosustav kakav nikada prije nije zabilježen.
Golemu mrežu prvi su put uočili speleolozi iz Češkog speleološkog društva još 2022. godine, no tek je nedavni posjet međunarodnog tima istraživača otkrio prave razmjere ovog čuda prirode. Mreža se prostire na površini od oko 100 četvornih metara duž zida niskog i uskog prolaza u takozvanoj "Sumpornoj špilji", krškom labirintu koji je milijunima godina oblikovala rijeka Sarantaporos i sumporna kiselina.
Blerina Vrenozi, biologinja sa Sveučilišta u Tirani i jedna od znanstvenica na projektu, opisala je prizor kao nadrealan. "Kada smo uperili svjetiljke, špilja je zaiskrila", izjavila je za medije. "Mreža je zapravo mozaik tisuća pojedinačnih mreža u obliku lijevka, a svila je reflektirala svjetlost stvarajući dojam goleme, svjetlucave površine."
Tim je procijenio da koloniju čini otprilike 69.000 jedinki vrste Tegenaria domestica, poznate kao kućni pauk lijevkar, te oko 42.000 jedinki manje vrste Prinerigone vagans.
Nesvakidašnji suživot dviju samotnjačkih vrsta
Ono što ovo otkriće čini revolucionarnim jest činjenica da obje vrste paukova u prirodi žive samotnjački. Štoviše, veći Tegenaria domestica inače je predator manjeg Prinerigone vagans. Znanstvenici su stoga bili suočeni s ključnim pitanjem: kako je moguć ovakav suživot?
"Naša je hipoteza da u potpunom mraku špilje pauci jednostavno ne vide jedni druge", objasnila je dr. Vrenozi. "Nedostatak vizualnih podražaja sprječava agresivno i predatorsko ponašanje, omogućujući im da koegzistiraju na istom prostoru."
Ovom čudu prirode divi se i voditelj istraživanja, István Urák sa Sveučilišta Sapientia u Transilvaniji. "Ovo je jedinstven slučaj suživota dviju vrsta unutar iste strukture mreže u ovako golemom broju. Osjećam divljenje prema genijalnosti prirode koja je stvorila ovakvo remek-djelo od paukova koji nisu poznati po društvenoj suradnji", izjavio je Urák.
"Sumporna špilja" daleko je od gostoljubivog doma. Zrak je ispunjen vodikovim sulfidom, otrovnim plinom mirisa pokvarenih jaja, a vječna tama čini je neprikladnom za većinu živih bića. Ipak, upravo su ti ekstremni uvjeti omogućili procvat paučje metropole.
Tajna njihovog opstanka leži u jedinstvenom hranidbenom lancu. Mikrobi koji se hrane sumporom stvaraju guste naslage na zidovima špilje. Tim se mikrobima hrane rojevi sićušnih mušica, a znanstvenici procjenjuju da ih u špilji ima više od dva milijuna. Te mušice postaju lak plijen i neiscrpan izvor hrane za pauke, zarobljene u njihovoj golemoj, ljepljivoj mreži.
Dodatna analiza DNK uzoraka otkrila je da su populacije obje vrste paukova u špilji genetski različite od svojih srodnika koji žive na površini. To sugerira da su se tijekom vremena prilagodile jedinstvenom i izoliranom okruženju, evoluirajući u zasebnu zajednicu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
