VELIKI PLANOVI
FOTO Prvi Marsovci: Evo kako bi ljudi trebali živjeti na crvenom planetu. Opasnosti je jako puno
San o čovječanstvu koje napušta kolijevku Zemlje i stupa na crveno tlo Marsa desetljećima je bio rezerviran za stranice znanstvene fantastike. Danas se ta vizija postupno pretvara u sve konkretnije planove svemirskih agencija i privatnih kompanija, predvođenih ambicioznim igračima poput Elona Muska. Dok se rakete nove generacije testiraju, a roboti mapiraju negostoljubivu površinu, postavlja se ključno pitanje: kako bi u praksi mogao izgledati život prvih ljudskih pionira na Marsu? Riječ je o egzistenciji obilježenoj ekstremnim izazovima, neprekidnim radom i snažnim psihološkim pritiskom, ali i o jedinstvenoj prilici za postavljanje temelja prvog trajnog ljudskog društva izvan Zemlje.
Planovi za slanje ljudi na Mars posljednjih godina postaju sve razrađeniji, iako su i dalje opterećeni velikom dozom neizvjesnosti. Elon Musk, osnivač i čelni čovjek SpaceX-a, otvoreno govori o dugoročnoj viziji uspostave samoodrživog grada na Marsu, koji bi u dalekoj budućnosti mogao imati i do milijun stanovnika. Prema njegovim javnim izjavama, ta bi se vizija mogla početi ostvarivati sredinom 21. stoljeća, iako se sami vremenski okviri često mijenjaju. Muskova strategija uključuje slanje velikog broja svemirskih brodova Starship, koji bi u teoriji mogli prevoziti desetke do stotine ljudi i velike količine tereta po letu.
San o čovječanstvu koje napušta kolijevku Zemlje i stupa na crveno tlo Marsa desetljećima je bio rezerviran za stranice znanstvene fantastike. Danas se ta vizija postupno pretvara u sve konkretnije planove svemirskih agencija i privatnih kompanija, predvođenih ambicioznim igračima poput Elona Muska. Dok se rakete nove generacije testiraju, a roboti mapiraju negostoljubivu površinu, postavlja se ključno pitanje: kako bi u praksi mogao izgledati život prvih ljudskih pionira na Marsu? Riječ je o egzistenciji obilježenoj ekstremnim izazovima, neprekidnim radom i snažnim psihološkim pritiskom, ali i o jedinstvenoj prilici za postavljanje temelja prvog trajnog ljudskog društva izvan Zemlje.
Planovi za slanje ljudi na Mars posljednjih godina postaju sve razrađeniji, iako su i dalje opterećeni velikom dozom neizvjesnosti. Elon Musk, osnivač i čelni čovjek SpaceX-a, otvoreno govori o dugoročnoj viziji uspostave samoodrživog grada na Marsu, koji bi u dalekoj budućnosti mogao imati i do milijun stanovnika. Prema njegovim javnim izjavama, ta bi se vizija mogla početi ostvarivati sredinom 21. stoljeća, iako se sami vremenski okviri često mijenjaju. Muskova strategija uključuje slanje velikog broja svemirskih brodova Starship, koji bi u teoriji mogli prevoziti desetke do stotine ljudi i velike količine tereta po letu.
SpaceX trenutačno razmatra mogućnost slanja prvih bespilotnih letjelica s teretom i robotima prema Marsu u sljedećem povoljnom orbitalnom prozoru krajem 2026. godine. I sam Musk, međutim, naglašava da su šanse za takav pothvat neizvjesne i da uvelike ovise o uspjehu ključnih tehnologija, poput orbitalnog punjenja gorivom i dovršetka testiranja Starshipa. Ako se taj rok pokaže nedostižnim, sljedeća realna prilika otvara se 2028. ili 2029. godine, dok bi prve ljudske misije, prema optimističnijim procjenama, mogle uslijediti u tom razdoblju ili nešto kasnije.
NASA, s druge strane, zauzima znatno oprezniji pristup. Američka svemirska agencija okvirno predviđa prve ljudske misije na Mars tek u 2030-ima, najčešće u drugoj polovici tog desetljeća. Taj plan oslanja se na postupni razvoj tehnologija kroz povratak ljudi na Mjesec u sklopu programa Artemis, koji se promatra kao svojevrsna odskočna daska za složenije misije prema Marsu. U globalnoj utrci sudjeluju i drugi akteri, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su predstavili dugoročnu viziju osnivanja marsovskog naselja do 2117. godine. Iako se planovi i rokovi znatno razlikuju, jasno je da ideja ljudske prisutnosti na Marsu više ne pripada isključivo domeni teorije, već ozbiljnog dugoročnog planiranja.
Put prema Marsu, međutim, i dalje je iznimno rizičan. Povijest istraživanja Crvenog planeta pokazuje koliko je taj cilj zahtjevan: od nekoliko desetaka misija poslanih prema Marsu, znatan dio završio je neuspjehom, što naglašava složenost međuplanetarnog putovanja i visoku razinu tehničkih izazova.
Mars je planet ekstrema, a preživljavanje na njegovoj površini zahtijevat će tehnološku domišljatost i iznimnu ljudsku prilagodljivost. Okruženje Crvenog planeta u gotovo svakom pogledu neprijateljsko je prema životu kakav poznajemo na Zemlji. Radijacija i atmosfera predstavljaju jednu od najvećih prijetnji. Mars nema globalno magnetsko polje koje bi ga štitilo od kozmičkog zračenja i snažnih solarnih oluja. Dugotrajna izloženost takvoj radijaciji povećava rizik od raka i genetskih oštećenja, zbog čega se smatra da boravak na površini bez adekvatne zaštite ne bi bio održiv. Zbog toga se kao najrealističnije rješenje nameću podzemna staništa ili objekti zaštićeni debelim slojevima regolita, leda ili drugih materijala.
Marsova atmosfera dodatno otežava uvjete života. Izuzetno je rijetka, s tlakom manjim od jedan posto Zemljinog, te se sastoji od oko 95 posto ugljičnog dioksida, uz tek neznatne količine kisika. Bez zaštitnog tlačnog odijela, boravak čovjeka na površini bio bi smrtonosan u vrlo kratkom vremenu.
Smanjena gravitacija Marsa, koja iznosi oko 38 posto Zemljine, imat će značajan utjecaj na ljudsko tijelo. Dugoročni učinci takvog okruženja još nisu u potpunosti istraženi, ali se očekuje da bi mogli uključivati gubitak koštane mase, slabljenje mišića i promjene u kardiovaskularnom sustavu. Iskustva astronauta s Međunarodne svemirske postaje, iako se odvijaju u bestežinskom stanju, pružaju važne naznake izazova s kojima bi se stanovnici Marsa mogli suočiti.
Jednako ozbiljan izazov predstavlja i psihološki pritisak. Prvi kolonisti živjet će u izolaciji, u malim i zatvorenim zajednicama, milijunima kilometara udaljeni od Zemlje. Komunikacija s matičnim planetom odvijat će se s kašnjenjem od nekoliko do više desetaka minuta u jednom smjeru, što će onemogućiti razgovore u stvarnom vremenu. Očuvanje mentalnog zdravlja, međuljudskih odnosa i timske kohezije bit će presudno za dugoročni uspjeh misije.
Prva marsovska naselja vjerojatno neće nalikovati futurističkim gradovima iz popularne kulture. Kako bi se smanjio rizik od radijacije, kolonisti će vjerojatno velik dio vremena provoditi u podzemnim staništima. Jedan od često spominjanih koncepata uključuje korištenje prirodnih lava-tunela i špilja, koje bi mogle pružiti učinkovitu zaštitu i stabilnu temperaturu. Unutar takvih prostora izgradili bi se modularni sustavi za stanovanje, rad i odmor.
U kasnijim fazama, s razvojem tehnologije i većom dostupnošću resursa, moguće je i podizanje nadzemnih struktura. Koncepti koje razvijaju svemirske agencije i istraživački timovi uključuju kupolaste objekte izrađene pomoću 3D pisača koji bi koristili lokalno marsovsko tlo kao građevinski materijal. Među poznatijim prijedlozima je i tzv. Mars Ice House, koji predviđa upotrebu leda kao zaštitnog, djelomično prozirnog sloja, čime bi se omogućio prodor prirodnog svjetla i smanjio osjećaj zatvorenosti.
Život na Marsu u početku će biti izrazito radno intenzivan. Prvi doseljenici bit će pažljivo odabrani stručnjaci različitih profila, poput inženjera, liječnika, znanstvenika i tehničara. Njihov glavni zadatak bit će izgradnja i održavanje infrastrukture te postupno smanjenje ovisnosti o opskrbi sa Zemlje. Ključnu ulogu u tome ima koncept korištenja lokalnih resursa (ISRU), koji podrazumijeva vađenje vode iz podzemnog leda, proizvodnju kisika iz ugljičnog dioksida te sintezu goriva za buduće letove.
Važan dokaz izvedivosti takvog pristupa već je ostvaren kroz eksperiment MOXIE na NASA-inom roveru Perseverance, koji je uspješno proizveo kisik iz marsovske atmosfere. Prehrana će se osiguravati uzgojem biljaka u kontroliranim uvjetima, poput staklenika i vertikalnih farmi, budući da marsovsko tlo sadrži tvari štetne za ljudsku prehranu. Istraživanja razmatraju i mogućnost prilagodbe biljaka za rast u takvim uvjetima, iako će konačna rješenja ovisiti o daljnjem razvoju biotehnologije.
Unatoč ekstremnim uvjetima, život na Marsu neće se svoditi isključivo na preživljavanje. Slobodno vrijeme, rekreacija i kulturne aktivnosti bit će važni za očuvanje mentalnog zdravlja kolonista. Niža gravitacija otvorit će prostor za nove oblike sporta i kretanja, dok će istraživanje marsovskog krajolika predstavljati jedinstveno iskustvo za prve stanovnike. Prvi ljudi na Marsu bit će pod stalnom pažnjom javnosti na Zemlji, a njihova iskustva, zapisi i znanstvena otkrića pratit će se s velikim zanimanjem. Kako bi zajednica rasla, s vremenom bi se mogla pojaviti potreba i za obrazovanjem, umjetnošću i drugim oblicima kulturnog izražavanja, čime bi se postavili temelji društva koje nadilazi puku tehničku prisutnost čovjeka na drugom planetu.
Putovanje i naseljavanje Marsa ostaje jedan od najambicioznijih pothvata u povijesti čovječanstva. Rizici su golemi, a neuspjeh može imati tragične posljedice. Ipak, kako ističu brojni znanstvenici, ovaj napor nije samo pokušaj širenja ljudske prisutnosti, već i snažan poticaj razvoju znanja, tehnologije i međunarodne suradnje. Dugoročno gledano, ideja života na više planeta mogla bi igrati važnu ulogu u opstanku čovječanstva, iako će ostvarenje te vizije zahtijevati desetljeća strpljivog rada i više generacija pionira.
