FOTO Stiže proljeće! Prve rode vratile su se u Lonjsko polje

Najveća populacija roda u Hrvatskoj gnijezdi se upravo na području Lonjskog polja. Posebno se ističe selo Čigoč, koje nosi titulu prvog europskog sela roda zbog iznimne gustoće gnijezda. Ondje se na krovovima kuća i električnim stupovima nalazi oko 50 gnijezda, od kojih je dvadesetak aktivno.

Rode se u naše krajeve na gniježđenje obično vraćaju oko blagdana Svetog Josipa, 19. ožujka, dok prema toplijim krajevima odlaze oko Bartolova, 24. kolovoza. Njihov povratak svake godine s radošću dočekuju i stanovnici posavskih sela, jer se ove ptice često gnijezde upravo na krovovima njihovih kuća.

„Ovaj predivni vjesnik proljeća ponovno je pronašao put do svoga gnijezda. Povratak roda svake nas godine podsjeća koliko je važno očuvati močvarna staništa i bogatu bioraznolikost našeg parka“, poručili su iz Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Stručnjaci upozoravaju kako su rode snažan simbol suživota čovjeka i prirode, ali i podsjetnik na promjene koje se događaju u ruralnim krajevima.

„Dok god u selima ima ljudi koji se bave tradicionalnom poljoprivredom, bit će i roda. Nažalost, takav način života sve je rjeđi – mladi se iseljavaju, poljoprivreda se napušta, a nekada obrađene površine zarastaju. S njima nestaju i mali kanali i bare, što znači i manje hrane za rode“, ističu iz Parka prirode.

OBJAVILI NOVI NATJEČAJ Država prodaje ove nekretnine, cijene idu i do 400.000 eura

Poplavni pašnjaci uz rijeku Savu čine idealno stanište za razmnožavanje ovih ptica. Rode su stoga brojne i u drugim dijelovima Posavine, Slavonije te na rubnim dijelovima Zagreba.

Proljetna selidba roda traje od kraja veljače do početka travnja. Prvo se vraćaju mužjaci, koji nastoje zauzeti gnijezda iz prethodnih godina ili izboriti što bolji teritorij. Ženke dolaze nešto kasnije i često se vraćaju na isto gnijezdo, a ako je prošlogodišnje gniježđenje bilo uspješno, sparuju se s istim mužjakom. Kod roda je pritom vjernost gnijezdu često jača od vjernosti partneru.

Gnijezda rode grade od grančica, većih grana, sijena, slame, trave i zemlje, a u posljednje vrijeme u njima se, nažalost, mogu pronaći i plastične vreće te špage. Budući da ih svake godine nadograđuju, gnijezda mogu dosegnuti impresivne dimenzije – više od dva metra visine i širine te masu i do jedne tone. Neka od njih koriste se desetljećima, pa čak i više od sto godina.

Za mnoge stanovnike Posavine prizor roda na dimnjacima i stupovima svake godine označava početak toplijeg dijela godine – i podsjetnik na neraskidivu povezanost prirode i čovjeka.