TUVALU U STRAHU
FOTO Ova rajska država uskoro bi mogla nestati pod morem: 'More je život, ali i prijetnja...'
Usred beskrajnog Tihog oceana, tisućama kilometara daleko od najbližeg kopna, leži Tuvalu, rajski arhipelag čije se koraljne obale bore s nemilosrdnim valovima. Ova sićušna nacija, dom samo oko 11.200 ljudi, suočava se s apokaliptičnom prijetnjom: porast razine mora prijeti 'gutanjem' otoka, brisanjem domova, kulture i povijesti. Dok svijet gleda, Tuvalu vapi za spasom, stojeći na rubu nestanka, simbol borbe čovječanstva protiv klimatske katastrofe.
Smješten u srcu Tihog oceana, oko 4000 kilometara sjeveroistočno od Australije, Tuvalu je jedna od najmanjih i najizoliranijih država svijeta. Ovaj polinezijski arhipelag od devet koraljnih otoka pravi je dragulj Pacifika, ali suočava se s egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena koje ugrožavaju njegovu budućnost.
Smješten u srcu Tihog oceana, oko 4000 kilometara sjeveroistočno od Australije, Tuvalu je jedna od najmanjih i najizoliranijih država svijeta. Ovaj polinezijski arhipelag od devet koraljnih otoka pravi je dragulj Pacifika, ali suočava se s egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promjena koje ugrožavaju njegovu budućnost.
Skromni div usred oceana Tuvalu: S kopnenom površinom od samo 26 km2, četvrta je najmanja država na svijetu, a s populacijom od približno 11.200 stanovnika (prema procjenama iz 2023.), druga je najmanje naseljena, iza Vatikana. Glavni grad, Funafuti, dom je više od polovice stanovništva.
Arhipelag čine šest atola i tri grebenska otoka, a najviša točka doseže tek 4,6 metara nadmorske visine, što Tuvalu čini iznimno ranjivim na porast razine mora. Bez rijeka i jezera, stanovništvo ovisi o prikupljanju kišnice za pitku vodu. Tijekom sušnih razdoblja, nestašice vode često zahtijevaju međunarodnu pomoć, posebice od Australije i Novog Zelanda
Povijest: Od Polinezijaca do kraljevskog posjeta: Polinežani iz Samoe i Tonge naselili su otoke prije oko 3000 godina. Europljani su ih otkrili u 16. stoljeću, ali tek u 19. stoljeću postali su poznati kao Otoci Ellice. Nažalost, to razdoblje obilježilo je "blackbirding" – otmice lokalnog stanovništva za prisilni rad na plantažama u Australiji i na Fidžiju. Godine 1892. otoci postaju britanski protektorat, a kasnije dio kolonije Gilbert i Ellice. Zbog etničkih razlika, kolonija se 1975. razdvojila, a Otoci Ellice postali su Tuvalu, što na lokalnom jeziku znači "osam koji stoje zajedno", referirajući se na osam tradicionalno naseljenih otoka. Potpunu neovisnost stekli su 1. listopada 1978., ostavši članicom Commonwealtha.
Kraljica Elizabeta II. posjetila je Tuvalu 1982. godine zajedno s princom Philipom tijekom kraljevske turneje po Pacifiku, što je bio značajan događaj za ovu malu naciju i simbol njezine povezanosti s Commonwealthom.
Državu su 2012. godine posjetili britanski princ William i njegova supruga Kate...
Gospodarstvo: More, kokosi i domena .tv: Gospodarstvo Tuvalua jedno je od najmanjih na svijetu. Poljoprivreda je ograničena na samoodržive kulture poput kokosa i banana zbog siromašnog tla. Glavni izvori prihoda su ribolov i prodaja licenci za ribolov u isključivoj ekonomskoj zoni od 900.000 km2. Značajne prihode donosi i internetska domena .tv, čiji ugovor s tvrtkom Verisign osigurava milijune dolara godišnje – oko 10 posto nacionalnog proračuna.
Osim toga, Tuvalu ovisi o međunarodnoj pomoći, posebice od Australije, Novog Zelanda i Japana, za financiranje infrastrukture, obrazovanja i zdravstva. Zemlja funkcionira gotovo isključivo na gotovini, bez bankomata ili široke uporabe kartica.
.Jedinstvena svakodnevica: Život na Tuvaluu obilježen je zajedništvom i snalažljivošću. Međunarodna zračna luka na Funafutiju, gdje tjedno slijeću samo dva do tri zrakoplova, popodne se pretvara u društveno središte. Stanovnici igraju nogomet i ragbi na pisti, dok obitelji uz stazu organiziraju piknike, maksimalno iskorištavajući ograničeni prostor
Klimatske promjene - Borba za opstanak: Porast razine mora najveća je prijetnja Tuvaluu. Poplave tijekom plime sve su češće, a slana voda uništava usjeve i onečišćuje zalihe pitke vode. "More je naš život, ali i naša prijetnja", izjavila je klimatska aktivistica iz Tuvalua, Grace Malie, čije riječi odražavaju osjećaje mnogih stanovnika. Stanovništvo gradi barijere od vreća s pijeskom kako bi se borilo protiv erozije, no to su privremena rješenja. Vlada Tuvalua poduzima radikalne korake. Sporazum "Falepili Union" s Australijom, potpisan 2023., omogućuje do 280 stanovnika godišnje da se presele u Australiju kao klimatske izbjeglice. Istovremeno, Tuvalu razvija projekt "Digital Nation", inicijativu za očuvanje kulture, povijesti i identiteta u virtualnom prostoru, u slučaju da otoci postanu nenastanjivi.
Na klimatskim konferencijama poput COP28, Tuvalu neumorno poziva razvijene zemlje da smanje emisije stakleničkih plinova. Njihova borba nije samo lokalna – ona je upozorenje svijetu o posljedicama klimatskih promjena.
Svaki putnik na svijetu može ući u Tuvalu bez vize unaprijed – dobiva se na licu mjesta, bez ikakvih komplikacija.
Ova mala nacija nema oružane snage; sigurnost osiguravaju policija i međunarodna pomoć.
U vodama Tuvalua živi preko 600 vrsta riba, a njihova ekskluzivna zona za ribolov veličine 900.000 km2 puna je tropskih dragocjenosti.
Tuvaluanski jezik, dio polinezijske obitelji, govori se uz engleski, a riječ "alofa" znači "ljubav" i često se koristi u pozdravima.
Tuvalu nema ljeto ni zimu, samo kišnu i sušnu sezonu, s temperaturama koje cijele godine ostaju između 26 i 31 °C.
Procjene o tome kada bi Tuvalu mogao postati nenastanjiv zbog porasta razine mora variraju ovisno o klimatskim modelima i globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Prema trenutnim znanstvenim projekcijama (npr. izvješća IPCC-a i studija o Pacifičkim otocima): Kratkoročno (do 2050.): Poplave tijekom plime postat će sve češće, a dijelovi otoka mogli bi postati neupotrebljivi zbog erozije i onečišćenja pitke vode slanom vodom. Ipak, potpuni nestanak još nije vjerojatan.
Srednjoročno (do 2100.): Ako globalni porast razine mora dosegne 1 metar (srednji ili visoki scenariji emisija), većina Tuvalua mogla bi postati nenastanjiva zbog stalnih poplava i gubitka kopna. Neki modeli predviđaju da bi otoci mogli biti potopljeni između 2080. i 2100. godine, posebice ako se ne poduzmu značajne mjere ublažavanja klimatskih promjena.
Dugoročno: U ekstremnim scenarijima, gdje globalni porast razine mora premaši 2 metra (moguće nakon 2100.), Tuvalu bi mogao gotovo potpuno nestati ispod površine mora.
Međutim, važno je napomenuti da Tuvalu aktivno radi na prilagodbi, uključujući izgradnju zaštitnih barijera i projekte poput "Falepili Union" s Australijom, koji omogućuje migraciju. Također, neke studije (poput one iz 2018. u Nature Communications) pokazuju da određeni otoci Tuvalua trenutno rastu zbog taloženja pijeska, što može odgoditi gubitak kopna, ali ne rješava probleme poplava i pitke vode. Zaključno, bez značajnih globalnih klimatskih mjera, Tuvalu bi mogao postati nenastanjiv do kraja 21. stoljeća...
Stanovnici Tuvalua, zbog nedostupnosti svježih namirnica, među najdebljima su na svijetu...
