GRENLAND U FOKUSU
FOTO Hladno i skupo, ali i mirno i predivno. Trump ludo želi Grenland: Biste li vi tu živjeli?
Donald Trump je opsjednut Grenlandom, sanja ga kao američki trofej moći i resursa, dok Grenlanđani brane svoj otok. Život ovdje je borba s ledom, visokim cijenama, uz fjordove i sante koji oduzimaju dah. U igri svjetskih sila, Grenland je epicentar želja i izazova. Evo kako je živjeti na najvećem svjetskom otoku i koji je njegov značaj...
Na pola puta između Europe i Sjeverne Amerike, prekriven ledom, leži Grenland, najveći otok na svijetu i autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske. Naziv "Grœnland" (Zelena zemlja), koji su mu nadjenuli vikinški istraživači predvođeni Erikom Crvenim u 10. stoljeću kako bi privukli naseljenike, danas zvuči ironično s obzirom na njegov ledeni krajolik.
Na pola puta između Europe i Sjeverne Amerike, prekriven ledom, leži Grenland, najveći otok na svijetu i autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske. Naziv "Grœnland" (Zelena zemlja), koji su mu nadjenuli vikinški istraživači predvođeni Erikom Crvenim u 10. stoljeću kako bi privukli naseljenike, danas zvuči ironično s obzirom na njegov ledeni krajolik.
Ispod golemog ledenog pokrivača i u surovom arktičkom okruženju krije se dinamično društvo, gospodarstvo ovisno o ribarstvu i danskoj potpori, te sve veći geopolitički značaj koji privlači pažnju svjetskih sila
Grenlanđani svoju zemlju nazivaju Kalaallit Nunaat, što znači "Zemlja Ljudi". Na ovom prostranstvu, većem od Francuske, Njemačke, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva zajedno, živi samo oko 56.000 stanovnika, od kojih je oko 90 posto inuitskog podrijetla
Život je koncentriran uz jugozapadnu obalu, jedini dio otoka zaštićen od vječnog leda koji prekriva oko 80 posto površine. Glavni grad Nuuk, s oko 19.000 stanovnika (2023.), moderno je središte s fakultetima, trgovinama, kafićima i kulturnim institucijama.
Ostala veća naselja – Sisimiut, Ilulissat i Qaqortoq – također su mini urbani centri, ali izvan njih život se odvija u malim naseljima gdje su lov i ribolov ključni za opstanak. Infrastruktura je ograničena: između naselja nema cesta, a prijevoz se oslanja na zrakoplove, helikoptere i brodove.
Trgovine (supermarketi poput Pisiffik ili Pilersuisoq): Namirnice su skupe. Mlijeko (1 l): 3-4 €; kruh (500 g): 4-5 €; jaja (12 kom.): 6-8 €; pileća prsa (1 kg): 12-15 €; jabuke (1 kg): 4-6 €; sir (1 kg): 15-20 €; pivo (0,5 l): 4-5 €; voda (1,5 l): 2-3 €. Tjedna košarica za dvoje: 100-150 €. U manjim naseljima ponuda je ograničena, s više konzervirane i smrznute hrane.
A ovo su cijene po ugostiteljskim objektima. Kava (espresso): 5-7 €; sendvič ili pecivo: 10-15 €; kolač ili sladoled: 6-8 €; sok ili čaj: 4-6 €. Obrok s pićem: 15-20 €. Kartice su uobičajene, gotovina je rijetko potrebna. Restorani: Nude lokalne specijalitete (foka, losos) i internacionalna jela. Jednostavan obrok (burger, salata): 20-30 €; glavni obrok (riba s prilogom): 40-60 €; luksuzni meni (trodijelni): 80-100+ € po osobi. Piće: pivo 8-12 €, čaša vina 10-15 €, koktel 12-18 €. Račun za dvoje: 80-150 €.
Gospodarstvo Grenlanda počiva na dva stupa: ribarstvu i financijskoj potpori Danske. Ribarstvo, posebice izvoz kozica i grenlandskog iverka, čini oko 90 posto ukupnog izvoza. Godišnji blok-grant iz Danske, koji iznosi oko 3,9 milijardi danskih kruna (približno 520 milijuna eura), čini gotovo polovicu prihoda grenlandske vlade. Ova potpora omogućuje besplatno zdravstvo, obrazovanje i relativno visok životni standard
Grenland posjeduje značajne mineralne resurse, uključujući rijetke zemne metale, uranij, zlato i potencijalna nalazišta nafte i plina. Surova klima, nedostatak infrastrukture i visoki troškovi otežavaju njihovu eksploataciju. Rudarstvo se vidi kao put prema ekonomskoj neovisnosti, ali izaziva podijeljena mišljenja. Lokalno stanovništvo i političari zabrinuti su zbog ekoloških posljedica, pa je 2021. godine vlada zabranila rudarenje uranija (sadržaj >100 ppm), što je ograničilo neke strane investicije, poput projekta Kuannersuit, dok su drugi rudarski projekti (npr. zlata) i dalje dopušteni.
Priroda Grenlanda je veličanstvena, ali surova. Kopnom obitavaju mošusna goveda, sobovi, arktičke lisice i vukovi, dok obale nastanjuju polarni medvjedi, tuljani i kitovi. Nebom lete polarni sokol, snježna sova i bjelorepi orao. Sante leda, koje se odvajaju od ledenjaka i plutaju fjordovima s 10-15% mase iznad površine, glavna su atrakcija (npr. Ilulissat Icefjord, UNESCO). Grenlandski ledeni pokrivač sadrži oko 7% svjetskih zaliha slatke vode i ključan je za globalnu klimu. Topljenje leda, ubrzano rekordnom brzinom, podiže razinu mora, ugrožava obalna područja i otkriva nova područja za eksploataciju resursa.
Grenlandov strateški položaj i resursi čine ga ključnim igračem na arktičkoj geopolitičkoj sceni.
Otapanje arktičkog leda otvara pomorske putove poput Sjeverozapadnog prolaza, skraćujući plovidbu između Azije, Europe i Sjeverne Amerike za oko 30 posto, iako su ledolomci često potrebni.
Sjedinjene Američke Države imaju dugu povijest interesa za Grenland, s vojnom prisutnošću od Drugog svjetskog rata. Svemirska baza Pituffik (bivša Thule, preimenovana 2023.) ključna je za sustav ranog upozorenja na rakete i svemirski nadzor. 2019. godine Donald Trump predložio je kupnju Grenlanda, što su Danska i Grenland odbili, naglašavajući pravo na samoodređenje. Kina pokazuje interes kroz inicijativu "Polarni put svile", ulažući u rudarstvo i infrastrukturu, no zabrana rudarenja uranija (2021.) i pritisci SAD-a i Danske ograničili su kineske projekte
U svom drugom mandatu, Donald Trump intenzivirao je opsesiju Grenlandom, ističući ga kao ključ za američku sigurnost i resurse. Već 20. siječnja 2025., na inauguraciji, rekao je: "SAD moraju kontrolirati Grenland za međunarodnu sigurnost." U siječnju je predložio kupnju, a u ožujku, u govoru Kongresu, izjavio: "Moramo ga imati – za svjetski mir."
Trump je obećao Grenlanđanima bogatstvo: "Učinit ćemo vas bogatima" kroz resurse poput rijetkih metala i arktičke rute. U intervjuima je kritizirao Dansku zbog "nedovoljne investicije" u otok, optužujući je da ne štiti od Rusije i Kine. Trump je vidio Grenland kao "apsolutnu nužnost" protiv kineskog i ruskog utjecaja, ne isključujući ekonomski ili vojni pritisak, ali naglašavajući pregovore.
Trump je poslao potpredsjednika JD-a Vancea u ožujku na kontroverzan posjet bazi Pituffik (bivša Thule), najsjevernije američkoj vojnoj postaji. Vance, s suprugom Ushom proveo je tri sata na bazi, izbjegavajući glavni grad Nuuk zbog prosvjeda. Vance je optužio Dansku: "Niste uložili dovoljno u sigurnost Grenlanda – to mora promijeniti." Rekao je da bi Grenlanđani "bili sigurniji i bogatiji pod američkim kišobranom" te da "nije potrebna vojna sila, ali dogovor je neizbježan." Posjet je bio "obavještajna misija" za jačanje pritiska na Dansku i uvjeravanje Grenlanđana (85 posto protiv pridruživanja SAD-u), ali izazvao je bijes u Kopenhagenu i Nuuku...
U svjetlu teritorijalnih pretenzija američkog predsjednika Donalda Trumpa, Grenland se želi približiti Europskoj uniji, rekao je početkom listopada grenlandski premijer. "Mi na Grenlandu želimo snažniju i bližu suradnju s Europskom unijom. Možemo ponuditi mnogo toga i to nam pruža velike prilike za razvoj", rekao je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen na samitu Europske političke zajednice u Kopenhagenu. Grenland je prvi put imao predstavnika na tom skupu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izrazila je slična pozitivna stajališta nakon sastanka s Nielsenom. "Europa i Grenland uvijek će biti međusobno odani i pouzdani partneri. Želimo produbiti našu suradnju", objavila je na X-u.
Ulaskom Finske (2023.) i Švedske (2024.) u NATO, Danska (kojoj pripada Grenland) i ostale arktičke države, osim Rusije, članice su saveza, čime Grenland dobiva na sigurnosnoj važnosti.
Stranka Inuit Ataqatigiit, pobjednica izbora 2021., promiče zaštitu okoliša i oprez prema rudarstvu, dok Siumut zagovara ekonomsku neovisnost kroz eksploataciju resursa. Rasprave o neovisnosti od Danske intenzivirane su, ali ribarstvo (90 posto izvoza) i danske subvencije (oko 50 posto proračuna) čine je izazovnom. Grenland balansira između kulture, ekologije i globalnih interesa. Dok se led topi, a svjetske sile natječu, Grenlanđani teže očuvanju tradicije i samostalnosti.
Život na Grenlandu prožet je spojem drevne inuitske kulture i modernih europskih utjecaja. Ponos na vlastiti jezik (Kalaallisut), tradiciju lova i ribolova te snažne obiteljske i zajedničke veze čine temelj identiteta. Tradicionalna jela poput "suaasata" (guste juhe od tuljana, kitova ili soba) i dalje su dio prehrane, podsjećajući na neraskidivu vezu čovjeka i prirode.
Međutim, brza modernizacija donosi i izazove. Visoki troškovi života, ograničene mogućnosti zapošljavanja izvan javnog sektora i ribarstva te socijalni problemi pogađaju mnoge zajednice. Mladi se često moraju preseliti u Nuuk ili čak u Dansku radi obrazovanja i boljih prilika, što dovodi do depopulacije manjih naselja.
Klimatske promjene nisu samo apstraktna prijetnja, već svakodnevna stvarnost. Lovci svjedoče o tanjem morskom ledu, što tradicionalni lov čini opasnijim. Ribari primjećuju nove vrste riba koje migriraju na sjever, dok se one tradicionalne povlače. Topljenje leda ne otvara samo nove ekonomske mogućnosti, već prijeti i temeljima načina života koji je opstao stoljećima.
Dok se led topi, a svijet se mijenja, Grenland se nalazi na raskrižju. Njegovi stanovnici, ponosni na svoju kulturu i pravo na samoodređenje, pažljivo važu između očuvanja tradicije i prihvaćanja novih prilika.
Grenland, ledeni div u sjevernom Atlantiku, ima klimu koja ti zalede dah – doslovno! Temperature ovise o regiji i godišnjem dobu, ali općenito, očekujte hladnoću koja grize. Ljeti, od lipnja do kolovoza, obalne zone (poput Nuuka) mogu doseći ugodnih 5-10 °C, ponegdje čak i 15°C ako sunce baš odluči zasjati. Unutrašnjost otoka, prekrivena ledom, rijetko prelazi 0°C. Zimi? Pripremite se za -20°C do -30°C na obali, dok unutrašnjost može pasti i ispod -50°C! Vjetar dodatno pojačava osjećaj smrzavanja. Klima se mijenja, pa se ledenjaci tope, a ljeta postaju malo blaža. Grenland je surov, ali fascinantan, prava ledena avantura!
