U deset godina borbe za autonomiju muslimanske regije na jugu Filipina, poginulo je više od 120 tisuća ljudi, a dva milijuna je pobjeglo iz svojih domova
NAKON DESET GODINA BORBE
Filipini: Muslimanska manjina na referendumu za autonomiju
Gotovo tri milijuna pripadnika muslimanske manjine na jugu Filipina glasalo je u ponedjeljak na referendumu o autonomiji, u potezu koji bi trebao zaustaviti desetljeće krvavih borbi te im omogućiti veću kontrolu nad svojim teritorijem i prirodnim resursima.
Stanovnici regije Mindanao bili su upitani podržavaju li plan separatista i vlade u izgradnji samoupravne regije pod imenom Bangsamoro, ili 'nacija Mora/Moroa, ime koje su španjolski kolonijalisti dali regiji s muslimanskim stanovništvom.
Očekuje se da će stanovnici većinski glasati 'da', a što bi im moglo osigurati izvršnu, zakonodavnu i fiskalnu moć u regiji, nakon desetljeća separatističke pobune u kojoj je poginulo više od 120 tisuća ljudi, a dva milijuna je pobjeglo iz svojih domova.
- Ovo je vrlo značajan referendum koji će dovesti do participatorne vlasti koja će omogućiti svima da budu saslušani te da nitko nije izostavljen - rekao je stručnjak za tamošnji sukob Instituta za izgradnju mira Mindanao, Rufa Cagoco-Guiam.
- Autonomija priznaje narod Bangsamora kao ljude s istaknutim povijesnim i kulturološkim identitetom, i poštuje njihova prava na domenu predaka to jest zemljišta gdje žive te resurse, i pravo na samoupravu - rekla je Cagoco-Guiam za Reuters.
Mindanao je drugi najveći filipinski otok s rudnim zalihama vrijednim 300 milijardi dolara, ili 40 posto filipinskih rezervi, prema podacima vlade.
Rezultati referenduma bit će poznati krajem tjedna.
Glas za značio bi za Bangsamoro potpunu kontrolu nad zemljišnom reformom i određivanje prava autohtonom stanovništvu.
Kampanjci za pravo na zemljište naglasili su kako je na desetke tisuća autohtonih stanovnika bilo prisiljeno napustiti mjesto svojih predaka zbog militanata te širenja drvnih i rudarskih kompanija.
Filipini su najsmrtonosnija zemlja u Aziji za zemljišne i okolišne aktiviste, prema udruzi za ljudska prava Karapatan iz Manile.
Mindanao je bio poprište najvećeg broja ubojstava prošle godine uslijed vladine akcije koja je uslijedila nakon uspostave policijskog sata 2017. godine zbog opsade grada Marawija od islamskih militanata.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
