Državna tajnica: Obuhvat djece jasličke dobi sada je 51,7 posto, a vrtićke 88,2 posto

Trenutno obuhvat djece jasličke dobi u Hrvatskoj iznosi 51,7 posto, vrtićke dobi 88,2 posto, no kada se izgrade do kraja svi kapaciteti obuhvat djece jasličke dobi prijeći će 70, a vrtićke će biti sto posto, rekla je u petak u Saboru Državna tajnica u Ministarstvu znanosti Zrinka Mužinić Bikić. Mužinić Bikić je time, tijekom rasprave o izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, odgovorila na upit SDP-ove Ivane Marković koju je zanimalo koliko od 555 jedinica lokalne samouprave nema jaslice ili dječji vrtić, a upozorila je i kako svatko dijete nema jednake mogućnosti pristupa jaslicama.

Državna tajnica je, na upit SDP-ovog Mateja Mostarca o upisnim kvotama na fakultetima s obzirom na to da u predškolskom odgoju i obrazovanju nedostaje kadra, rekla da su ove akademske godine na svim sveučilištima popunjena sva mjesta na fakultetima koji provode studij ranog i predškolskog obrazovanja.

Iznijela je i podatke da je došlo do povećanja upisnih kvota te su u prvu godinu upisana 523 redovita studenta te 395 izvanrednih studenata. 

Tijekom brojnih replika vladajući su izražavali zadovoljstvo što je posljednjih godina puno uloženo u vrtićku infrastrukturu, a na upit HDZ-ovog Damira Mandića odgovorila je da sada imamo potrebu za 22.000 mjesta za djecu u vrtićima te za 175.000 četvornih metara prostora. Pri tome, u ovom trenutku osigurano je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ukupno 25.800 novih mjesta u vrtićima i izgrađeno je 200.000 četvornih metara novog prostora.

Stoga je u pedagoškoj godini 2024./2025. u sustav ranog i predškolskog obrazovanja uključeno njih najviše do sada - oko 150.000 djece.  

MEĐU NAJPOVOLJNIJIMA U DRŽAVI Tomašević: Cijene gradskih vrića neće rasti, a povećava se cenzus

"Vjerujem da kroz iduće tri godine, prema svim pokazateljima koje imamo, nećemo više ni raspravljati o ovim stvarima", poručila je.

Izmjenama zakona do jasnijih kriterija prednosti pri upisu u vrtiće

Mužinić Bikić je, predstavljajući izmjene zakona, rekla da se njima želi osigurati veća dostupnost i kvaliteta programa u dječjim vrtićima, jasniji kriteriji prednosti pri upisu u dječji vrtić te dugoročnu održivost financiranja predškolskih ustanova.

U državnom proračunu i dalje će biti osigurana sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo vrtića čiji su osnivači gradovi i općine. Izmjenama se, naime, u zakon integrira uredba kojom se reguliralo da se u državnom proračunu osigurava taj novac. 

Vezano uz upise u dječje vrtiće izmjenama zakona se predlaže ukidanje dosadašnje odredbe prema kojoj su djeca koja navrše četiri godine do 1. travnja imala prednost pri upisu u vrtiće. 

Tako će, pojasnila je, sada svako dijete bez obzira na dob imati jednake šanse za uključivanje u sustav ranog i predškolskog sustava obrazovanja čime naša zemlja nastavlja ispunjavati strateške ciljeve EU prema kojima bi do 2030. godine najmanje 45 posto djece jasličke dobi bilo obuhvaćeno organiziranim oblikom ranog odgoja i obrazovanja.

Mužinić Bikić rekla je i da - kako se kontinuirano značajno povećavaju kapaciteti za upis djece u vrtiće, ukidanje prava prednosti četverogodišnjicima neće utjecati na to da obuhvat djece od 4. godine do početka obrazovanja bude najmanje 97 posto.

Prednost pri upisu u dječje vrtiće proširuje se na djecu roditelja korištenja novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata te djecu roditelja korisnika novčane naknade za civilne stradalnike Domovinskog rata. 

Istaknula je i kako je, s obzirom na veći obuhvat djece, od 2016. do danas u izgradnju, dogradnju rekonstrukciju i opremanje dječjih vrtića uloženo više od 530 milijuna eura.

Govoreći o zapošljavanju u dječjim vrtićima Mužinić Bikić rekla je da se izmjenama zakona omogućuje da - ako se na natječaj ne javi odgojitelj, na to mjesto može zaposliti učitelji primarnog obrazovanja koji je završio odgovarajući program stjecanja odgojno-obrazovnih kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi. Tim će se, istaknula je, smanjiti problem vezan uz nedostatak odgojitelja u vrtićima. Pri tome, na svim fakultetima koji provode studij ranog i predškolskog obrazovanja povećane su i upisne kvote.

Oporba: Manjak mjesta u vrtićima, nedostaje odgojitelja, a plaće su niske

Saborsku raspravu o izmjenama zakona o predškolskom odgoju oporbeni zastupnici iskoristili su u petak kako bi upozorili na uvjete rada u dječjim vrtićima, nedovoljno mjesta i nedostatak odgojitelja, ali i niske plaće. Sustav već danas vapi za 7000 odgojitelja, a godišnje ih samo 600 završava studij, za više od 30 posto djece nema mjesta u vrtićima. Vrtićke skupine su prenatrpane, a odgojitelji potplaćeni, navodili su u raspravi Sabina Glasovac (SDP), Ivica Baksa (NPS) i Dubravka Novak (Možemo!).

"Umjesto da se sustavno ulaže u taj kadar, država nudi improvizacije (...)vrtići su i dalje pretrpani, odgojiteljice i dalje potplaćene, roditelji plaćaju previše, a država premalo”, kazala je.

Radi ujednačavanja financiranja vrtića, Glasovac je predložila da država preuzme sufinanciranje 50 posto ekonomske cijene vrtića za svako dijete u Hrvatskoj.

"Cilj trebaju biti jednaka prava i jednaki uvjeti za svu djecu, dostojanstveni uvjeti rada i dostojanstvene plaće za sve koji o toj djeci brinu”, poručila je Novak i pozvala na sustavan rad na povećanju privlačnosti zanimanja odgojitelja.

Baksa je pak pozvao Vladu da država preuzme financiranje plaća zaposlenih u vrtićima i time otvori put besplatnim vrtićima.

Dragana Jeckov (SDSS) navela je da prosječna mjesečna neto plaća odgojitelja iznosi 1124 eura, ustvrdivši da su, iako se poboljšavaju, i dalje relativno niske, što posljedično dovodi do pada interesa za studij ranog i predškolskog odgoja.

O upisnim kvotama na fakultetu nitko ne razmišlja , upisujemo na stotine i stotine ekonomista i pravnika, dok odgajatelja kronično nedostaje, ustvrdio je Marin Miletić (Most).

Propisivanje prednosti upisa ranjive djece zastupnici su pohvalili, uz opasku Glasovac da se moraju propisati univerzalni nacionalni kriteriji prednosti kako se ne bi dogodilo da u Zagrebu vrijedi jedno pravilo, u Kninu drugo, a u Osijeku treće.

Majda Burić (Klub HDZ-a) naglasila je da nitko za predškolski odgoj nije napravio više od Plenkovićeve Vlade, navodeći kako smo prema istraživanjima UNICEF-a i OECD-a u top deset zemalja svijeta po dobrobiti djeteta.

Djeca nisu trošak, ulaganje u djecu najbolja je investicija koju možemo napraviti ako želimo društvo koje ostaje, raste i napreduje, istaknuli su jednoglasno zastupnici.

Zakonom se šalje jasna poruka da sustav ranog i predškolskog odgoja nije luksuz,  nego temelj jednakosti, kvalitete i pravednosti, želimo da svako dijete, bez obzira gdje živi, ima priliku za najbolji početak, poručio je Tomislav Josić (Domovinski pokret).