Deset članica Europske unije je podržalo uključivanje nuklearne energije u taksonomiju EU-a

Priopćeno je to u ponedjeljak iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Kako se navodi u tom priopćenju, ministri nadležni za energetiku iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Finske, Francuske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije pozivali su Europsku komisiju da proširi svoje djelovanje i kao jedan od sljedećih koraka ažurira Ogledni nuklearni program (PINC), u skladu sa člankom 40. Ugovora o Euratomu, koji daje pregled ciljeva i ulaganja potrebnih tijekom cijelog životnog ciklusa nuklearnih elektrana.

STIŽE POMOĆ Delegacija EU: Iskustva iz BiH u potrazi za nestalima koristit će se i na području Ukrajine

Ministri su suglasni sa stajalištem 20 sindikata koji predstavljaju belgijske, bugarske, češke, finske, francuske, mađarske, litavske, rumunjske, slovačke i slovenske energetske djelatnike, koji smatraju kako je uključivanje nuklearne energije u taksonomiju EU-a ključno za borbu protiv klimatskih promjena i povećanje energetske neovisnosti.

Ruska vojna agresija u Ukrajini, navodi se u priopćenju, dovela je do preispitivanja energetske stabilnosti u Europi, stoga EU jača ambicije u borbi protiv klimatskih promjena radi postizanja strateške i energetske autonomije.

Zbog nezakonitog djelovanja Rusije, građani i industrija Europske unije već osjećaju posljedice visokih i nestabilnih cijena energije. Stoga, ako Europska unija želi zadržati smjer dekarbonizacije i istodobno jamčiti sigurnost opskrbe, potrebna je promjena stava prema nuklearnoj energiji, ističe se.

Iz Ministarstva napominju i da je potrebna velika količina električne energije s niskim udjelom ugljika i vodika s niskim udjelom ugljika kako bi se zadovoljile energetske potrebe industrije i društva te ostvario EU-ov cilj klimatske neutralnosti do 2050.

RAZORENA ZEMLJA Von der Leyen je obećala: EU platformu za obnovu Ukrajine

Nuklearna energija, kao niskougljični izvor energije, može imati ključnu ulogu u energetskom miksu bez značajnog pribjegavanja uvoznoj energiji te je dokazano da bi dostizanje ciljeva klimatske neutralnosti i sigurnosti opskrbe zahtijevalo ulaganje od 500 milijardi eura u nova postrojenja za nuklearnu energiju do 2050.

Kako bi se odgovorilo na taj izazov, nuklearna energija mora biti uključena u Europski zeleni plan i plan REPowerEU gdje je jasno navedeno da, zajedno s obnovljivim izvorima energije, nuklearna energija ima potencijal postati okosnicom europskog energetskog sustava bez emisija ugljika, ističe se u priopćenju.

Europi je potrebna realna strategija za proizvodnju vodika i ne bi se trebala u velikoj mjeri oslanjati na uvoz, stoga Europa mora povećati kapacitete za proizvodnju dekarboniziranog vodika i uspostaviti odgovarajući okvir za proizvodnju vodika korištenjem nuklearne energije. Prvi korak predstavljaju i tehnički kriteriji definirani dopunskim delegiranim aktom o taksonomiji, zaključuje se.