Ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić zadovoljan je rastom domaćih turista, jer kaže bez jake domaće potražnje nema konkurentnog niti otpornog turizma
TURIZAM U BLAGOM PLUSU
Danke Deutschland! Nijemci su nam najvjerniji: 'Možemo biti zadovoljni turističkom sezonom'
Čitanje članka:
3
min
Iako gostiju još ima, turistička sezona polako se bliži kraju. Hrvatsku je od siječnja do kolovoza posjetilo više od 17 milijuna gostiju, koji su ostvarili gotovo 90 milijuna noćenja. To je blagi rast u odnosu na prošlu godinu – dolazaka je 1,8 posto više, a noćenja 0,5 posto više, podaci su e-Visitora. Najvjerniji su i dalje Nijemci, iako ih je bilo malo manje nego lani. Odmah iza njih su domaći turisti, koji su ostvarili više od 11 milijuna noćenja. Slovenci, Austrijanci i Poljaci također spadaju u top 5 gostiju. Kad je riječ o destinacijama, domaći turisti najradije ljetuju na Viru, a stranci su rekorderi u Rovinju. U top 10 destinacija ulaze i Dubrovnik, Poreč, Umag, Split te Zadar. Najviše noćenja zabilježila je Istra (više od 25 milijuna), zatim Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner. Čak 9 od 10 svih noćenja otpada na Jadran, a kontinent je i dalje skroman, ali bilježi lagani rast.
Može li Hrvatska biti zadovoljna brojevima, uzimajući u obzir da se mnogo puta javno upozoravalo na visoke cijene, pitali smo Damira Krešića, ravnatelja Instituta za turizam u Zagrebu.
- Iako je to vrlo kompleksno pitaje, ako moram odgovoriti kratko, rekao bih da možemo biti zadovoljni sezonom, uz jednu ogradu, da moramo jako paziti na cjenovnu konkurentnost - kazao je Krešić.
Navodi kako nemaju svi segmenti turističkoga gospodarstva podjednako visoke cijene. One su mnogo konkurentnije u pansionskoj ponudi, poput smještaja u hotelima i svega što prodaju gostima, a mnogo smo manje konkurentni u izvanpansionskoj ponudi, a to su restorani, barovi i kafići, ali i u drugim uslugama, poput taksi prijevoza, kojima se turisti koriste izvan pansiona.
- Pogleda li se struktura dolazaka i noćenja prema vrstama smještajnih kapaciteta i prema kategorijama, onda vidimo da smještajni objekti koji su hotelskog tipa, pogotovo više kategorije, od četiri ili pet zvjezdica, imaju znatno veći rast i broja dolazaka i broj noćenja u odnosu na prosjek - rekao je ravnatelj Instituta za turizam.
Gleda li se prosječno, Hrvatska je sve manje i manje cjenovno konkurentna, no važnije od toga je pitanje pružamo li primjerenu vrijednost za novac.
- Bez obzira na to platite li nešto 10 ili 50 eura, a za to ne dobijete ništa, smatrat ćete da je taj novac bačen. Međutim, ako ste nešto platili i malo više, a zadovoljni ste uslugom i s godišnjeg odmora nosite neku dragocjenu uspomenu i dobro iskustvo, neće vam biti žao i nećete smatrati da ste prevareni kao turist - navodi Krešić.
Napomenuo je kako je potrebno s oprezom komentirati cijene jer nisu svi segmenti turizma podjednako cjenovno konkurentni ili nekonkurentni. U mnogo boljoj poziciji su hotelijerstvo i pansionska ponuda, a izvanpansionski sadržaji možda su otišli s cijenama previsoko.
- Turizam nije samo hotelski ili drugi smještaj nego sve što gost doživi, konzumira i plaća tijekom boravka na destinaciji. Prema našim istraživanjima, omjeri su 50:50. Ako je gost zadovoljan pansionskim dijelom, a izvanpansionska ponuda je vrlo skupa, ostat će negativan dojam cjelokupne usluge - kazao je Krešić.
Iako je udio njemačkih turista mrvicu manji, ravnatelj Instituta za turizam u nastavku kaže kako time možemo biti zadovoljni, pod uvjetom da to nadoknadimo s nekih drugih tržišta.
- To što smo imali četvrtinu ukupnog turističkog prometa iz Njemačke, nije baš dobro za naš turizam. Ima stara uzrečica, kad Njemačka kihne, Hrvatska dobije upalu pluća. Bili smo previše izloženi Njemačkoj, što nije bilo loše kad se njihovo gospodarstvo razvijalo, ali sad, kad je njemačko gospodarstvo možda u problemima, a Nijemci su poznati kao racionalni potrošači i svaki će euro dva puta okrenuti prije nego što ga potroše, naravno da se to osjetilo i na turističkoj potražnji za Hrvatskom kaže Krešić i dodaje kako je dobro što se povećava broj dolazaka i noćenja domaćih turista, čime se pomalo razbija mit da smo preskupi za domaće turiste.
- U ovako nestabilnim vremenima jedina sigurna turistička potražnja na koju možemo računati zapravo je domaća potražnja. Bez jake domaće potražnje nema konkurentnog niti otpornog turizma - istaknuo je Krešić.
Njegov je stav i da smo možda sami sebi napravili svojevrsnu medvjeđu uslugu silnim napisima u medijima kako smo preskupi, jer konkurencija prati što se događa. Zanimalo nas je što iz dosadašnjih rezultata možemo naučiti za predstojeću sezonu.
- Glavna lekcija koju bismo trebali izvući iz ovogodišnje sezone jest da je taj omjer cijene i kvalitete ključan - zaključio je ravnatelj Instituta za turizam.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
