Interpol je s nacionalnim policijama, carinama, graničnim sigurnosnim službama te tijelima za šumarstvo i zaštitu prirode iz 134 zemlje izvršio ukupno 4640 zapljena tijekom Operacije Grom 2025. Zaplijene se odnose na luksuzne životinje i skupa stabala. Akcijom je prema nekim procjenama spašeno 30.000 životinja.
Ovaj rekordni broj zapljena uključivao je desetke tisuća zaštićenih životinja i biljaka te desetke tisuća kubičnih metara ilegalno posječenog drveća, kao i više od 30 tona ugroženih vrsta prema Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES).
Procjene govore da godišnja vrijednost kriminala povezanog s divljim životinjama iznosi 20 milijardi američkih dolara, ali tajna priroda trgovine sugerira da je stvarna brojka vjerojatno puno veća.
Tijekom 2025. godine zaplijenjeno je i više od 245 tona zaštićenih morskih životinja, uključujući 4000 peraja morskih pasa. Operacija je otkrila nagli porast trgovine egzotičnim člankonošcima. Gotovo 10500 leptira, pauka i insekata - mnogi zaštićeni CITES-om zaplijenjeno je diljem svijeta.
Kriminalist Željko Cvrtila smatra da se radi o bahatluku, ali i poznatoj staroj, dok ima potražnje bit će i ponude.
- Ovo se baš ne može uspoređivati s krijumčarenjem umjetnina, a pogotovo narkotika gdje je primarni uzrok ovisnost, fizička. No, kada bi čovjek išao dublje to istraživati, psihološki aspekt i profilirati počinitelje mogli bi naići na psihičku ovisnost. Sve što je teško dostupno i rijetko je automatski privlačno onima koji imaju toliko novaca da ne znaju što bi s njime - objašnjava nam kriminalist Cvrtila.
Dodaje da se može raditi i o kompleksima, infantilnom pokušaju dokazivanja.
- Radi se i o prestižu u društvu, krugu ljudi u kojima se kreću. Pokazuju slonovaču, rijetku prepariranu životinju i to su onda priče. Stvaraju lovačke priče. Tko je gdje bio, kako su do tih životinja došli, koliko koštaju itd. Cilj je u tom društvu stvoriti vlastitu veličinu, stvoriti zavist i ljubomoru. Isto kao i s drugim stvarima, poput umjetnina, satova - objašnjava nam Željko Cvrtila.
Dodao je da nije često nalazio na ovakve slučajeve u Hrvatskoj jer ovdje nisu tako česti kao vani.