Čak 57,6% učenika petih razreda zabrinuto je zbog rata u Ukrajini

Tri godine nakon pandemije korona virusa, mladi u Hrvatskoj i dalje imaju probleme s mentalnim zdravljem. Na to već dulje vrijeme upozoravaju stručnjaci koji s njima rade u školama i zdravstvenim institucijama. Da su mladi i dalje opterećeni svakodnevicom, iako ne u onolikoj mjeri kao u danima online nastave i lockdowna, pokazuje i zaključni dio istraživanja Instituta za društvena istraživanja posvećen mladima u postpandemijskom vremenu.

"Jesu li klinci ok?" naziv je zadnjeg dijela istraživanja koji je obuhvatio 167 škola, 84 osnovne i 83 srednje, 8861 odgojno-obrazovnog djelatnika, te 17.472 učenika 5. i 7. razreda OŠ, te 3. razreda SŠ. 

- U svim generacijama blagi pomak od negativne k neutralnoj procjeni utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na život djece i mladih. Pomak izraženiji kod učenika osnovnih škola - navodi se u zaključku nedavno objavljenog istraživanja. 

Rat i ekonomija

- U svim generacijama većina učenika smješta se u nisku ili prosječnu razinu depresivnosti i anksioznosti. Značajan dio učenika karakterizira istovremeno niska razina anksioznosti i niska razina depresivnosti. 15,8% učenika 7. razreda osnovnih škola i 20% učenika 3. razreda srednjih škola nalazi se u području visoke razine depresivnosti - ističu autori istraživnja.

Mentalni problemi pritom više muče djevojke u svim generacijskim skupinama i na to treba posebno obratiti pažnju, navodi se.

Učenici ipak, tri godine poslije, u manjoj mjeri procjenjuju da je korona ostavila negativne posljedice, dok su i dalje sigurni kako je taj period pozitivno djelovao na njihove odnose s roditeljima i prijateljima. Zanimljiv je dio istraživanja koji se bavi onime što trenutno zabrinjava mlade. U najvećem postotku, a ponajviše kod najmlađih učenika, izrazili su zabrinutost zbog rata u Ukrajini. Učenike viših razreda brinu ekološki problemi, kao i ekonomska neizvjesnost, a potres i pandemija našli su se na začelju današnjih problema.

Srednjoškolci najpesimističniji

Učenici ipak pozitivnom vide svoju, te budućnost Hrvatske i Europe. Ipak, i taj optimizam je splasnuo u odnosu na razmišljanja mladih prije pandemije, 2018. godine.

- U generaciji učenika 5. razreda osnovnih škola više od 60% učenika očekuje pozitivnu budućnost za Hrvatsku i Europu. Učenici 7. razreda u znatno manjoj mjeri očekuju pozitivnu budućnost za Hrvatsku (34,9%) dok je pozitivno očekivanje za Europu na istoj razini. Generacija učenika srednjih škola u najmanjoj mjeri vidi pozitivnu budućnost za Hrvatsku (23,4%), svijet (26,3%) i Europu (40,9%). Razlika među generacijama posebice je izražena za procjenu pozitivne budućnosti Hrvatske te se razlikuje 38,5% između učenika 5. razreda osnovnih škola i 3. razreda srednjih škola. Usporedba s rezultatima iz 2018. godine ukazuje na negativnu razliku u procjenama budućnosti Europe i svijeta te osobne budućnosti. Jedina pozitivna promjena je u povećanju udjela učenika četverogodišnjih i petogodišnjih programa 3. razreda srednjih škola koji vide budućnost Hrvatske pozitivnom - navode autori istraživanja.

Foto: institut za društvena istraživanja

'Ključno je graditi povjerenje među mladima'

Autori istraživanja na čelu s Borisom Jokićem zaključuju kako je hrvatski sustav odgoja i obrazovanja dobro reagirao u pandemiji, te se negativne posljedice na osobnoj razini s vremenom postupno ublažavaju.

- No negativna iskustva dijelom ostaju i nužno ih je adresirati. Većina djece i mladih su OK, ali... značajan dio djece i mladih (posebno djevojaka) nužno treba sustavnu podršku mentalnom i socijalnom zdravlju. Pitanje povjerenja ključno je za nadolazeća desetljeća u Hrvatskoj. Svi u javnom prostoru trebaju učiniti maksimalan napor da pokažu i dokažu mladim ljudima da je u životu jedino vrijeno i moguće vjeroati ljudima - zaključuju autori istraživanja.