Prašina se digla zbog vizuala kojeg je izabralo Hrvatsko dizajnersko društvo. Taj vizual neće zamijeniti grb Grada Zagreba, a sam autor kaže: 'Bez zareza i vokativa je Tom Gotovac. Sve ostalo više nije on'
Boris Malešević: Grb Zagreba se ne mijenja. ''Zagreb volim te!' bez zareza je Tom Gotovac''
Komentira se na društvenim mrežama, pišu se politička priopćenja, Mislav Herman iz HDZ-a zbog novog vizuala Grada Zagreba na društvenim mrežama napada Tomaševića i Sandru Benčić, crtaju se karikature, ispravlja se zarez, padež u kojem je imenica 'Zagreb', svatko ima nešto za reći. Kako i treba kad je u pitanju neki vizual, svatko ima pravo na mišljenje, a ljepota je u oku promatrača.
Stručni žiri Hrvatskog dizajnerskog društva izabrao je koncept “Slobodan čovjek u slobodnom gradu” autorskog tima: Boris Malešević, Katja Malešević i Feđa Vukić; i suradnika: Goran Trbuljak, Vlado Martek, Marko Lulić, Linda Golik Horvat i Suzana Potrebić kao najbolji rad na javnom natječaju za novi vizualni identitet Grada Zagreba. Riječ je o grbu sa tekstom 'Zagreb volim te!'. Nagrađen je s 15.000 eura, a inspiriran je legendarnim performansom Toma Gotovca koji je gol prošetao Ilicom. Gotovac je svoj performans izveo na petak 13, u studenom 1981. godine. Točno u podne, kad je opalio Grički top, Gotovac je potpuno gol izašao iz haustora u Ilici 8 i dvadesetak sekundi je hodao prema glavnom zagrebačkom trgu. Legao je na pod i ljubio asfalt, a performans se zvao 'Zagreb volim te!'.
Nazvali smo jednog od autora, Borisa Maleševića, i zamolili ga da nam razjasni situaciju.
- Povijesni, sadašnji grb će biti i budući grb i neće se mijenjati. Ovo je vizualni identitet koji je paralelan s tim i koji će se razvijati u raznim pravcima i pokrivati razna područja, ali grb Grada Zagreba se neće mijenjati - započeo je Malešević.
Pitali smo ga i gdje je zarez te što se dogodilo s vokativom.
- Meni je drago da se o tome priča, ali moramo nešto razjasniti. 'Hejteri' koji imaju bijesan izričaj po društvenim mrežama, njih ne smeta ni zarez niti vokativ. Njih smeta zagrebačka vlast. To treba reći. A za one druge koji su pristojniji i nisu tako nasilni, koje zaista zanima zašto nema zareza i vokativa, odgovorit ću. Tu se ne radi o rečenici. Da se radi o rečenici, naravno da treba biti zarez i vokativ. Ovdje se radi o simbolu. 'Zagreb volim te' je simbol. Kad odete na stranice Instituta Tomislav Gotovac vidite tamo piše 'Zagreb volim te', bez zareza. To se izgovara maltene kao jedna riječ, tako je i on izgovarao. Kad to kažete bez zareza, onda je to Tm Gotovac. Svi ostali oblici više nisu Tom Gotovac. Nema drugog objašnjenja - objašnjava Malešević i dodaje: - Inspirirala me ta cijela umjetnička scena 60-ih, 70-ih i 80-ih. Mislim da je to najvrjedniji period umjetnosti kojeg su Grad Zagreb i Hrvatska imali. Odabrao sam taj rad jer je on najčišći izraz ljubavi prema Gradu.
Za mišljenje smo pitali i profesora Tomislava Vlainića, pročelnika Odsjeka Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
- Natječaj je profesionalno proveden, u sklopu HDD-a, tu nema nikakvih problema. U povjerenstvu su profesionalni dizajneri i ljudi kojima je to struka, kao i predstavnici Grada. Kako sam upoznat kroz medije o rješenju, vidim da i to potpisuju ljudi koji imaju profesionalnog iskustva i cijenjeni su kao stručnjaci u području oblikovanja i dizajna. Koncept je vrlo vrlo zanimljiv i rješenje odgovara svim standardima struke. Ne vidim razlog za ovoliku dramu i negativne komentare - govori Vlainić.
Na pitanje o zarezu i vokativu, kaže da je to dvojben komentar.
- Autori imaju slobodu, u nekoj komunikaciji je to možda prirodnije od standardnog pravilnika. Marketinški je jasnije, komunicira bolje, ima referencu. I tu ne vidim zašto bi to bilo nešto sporno - objašnjava.
No može li se vizual prilagoditi svemu?
- Intencija vizualnog identiteta jest da se prilagodi različitim medijima i materijalima kako bi bio čim više dostupan javnosti. Pitanje je na što ćete ga staviti i kako, ali to je uvijek dogovor potrebe naručitelja i ideje komunikacije ciljanoj skupini - govori Vlainić.
Pitali smo profesora je li referenca na Toma Gotovca ipak nešto što će uski krug ljudi prepoznati.
- On je referenca za ovo, ne mora on biti čitljiv iz ove priče. Nje nužno da svatko u ovome prepozna Toma Gotovca i performans. Identitet ima kvalitete koje nadilaze pojedinačne reference, moramo ga čitati na neki novi način. To što je autorima performans Toma Gotovca poslužio kao jedna od referenci, dapače, t je bio vrlo avangardan performans koji je označio kulturu grada u jednom vremenu. On sad preuzima neke druge kvalitete, promjenjiv je - zaključuje Vlainić.