Bitka za 7800 eura: Hrvatska bira 12 od 720 zastupnika, no njihov glas će se itekako čuti

Izbori za zastupnike u Europski parlament koji se održavaju u nedjelju 9. lipnja, redovito privlače manje pozornosti birača u Hrvatskoj, pa je manja i izlaznost. Ali oni su itekako važni. Mnogi nisu svjesni da o tome kako će glasati Europljani ovisi budući smjer kojim će se kretati Europska unija. Europski parlament donosi zakone koji utječu na sve: velike zemlje i male zajednice, moćna poduzeća i mlada novoosnovana poduzeća, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Zakoni i odluke doneseni u Bruxellesu i Strasbourgu utječu na živote Europljana od pitanja okoliša, sigurnosti, migracija, socijalnih politika, prava potrošača, gospodarstva, vladavine prava i drugih tema. Ukratko, određuje nam kako ćemo živjeti.

Podjela po politikama

Hrvatska bira 12 od 720 zastupnika, ali to ne znači da se njihov glas neće čuti. Bit će najbolje plaćeni hrvatski političari s neto plaćom od 7800 eura. Zastupnici iz svih zemalja pripadaju većim političkim grupama, poput Pučana, Socijalista, Konzervativaca, Zelenih, a njihov odnos snaga diktira i sastav Europske komisije koja je u EU pandan Vlade u Hrvatskoj. Svaki pojedinačni zastupnik kroz svoju grupaciju može nametnuti teme, a može i aktivno raditi na zakonodavstvu.

A teme koje će obilježiti sljedeći mandat Europskog parlamenta i nove Europske komisije su primarno sigurnost i obrana, zelena tranzicija i konkurentnost, te migracije, kaže doktorica znanosti Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Svaka od njih, kao i ostale teme o kojima odlučuje Parlament itekako se tiču svakodnevnog života svih građana u 27 članica Europske unije. Koje nas promjene čekaju?

- Sigurnost i obrana će biti pitanje broj jedan jer imamo rat na europskom teritoriju i u sljedećem mandatu mora se postići dogovor oko jačeg zajedničkog djelovanja - kaže Šelo Šabić.

Migracije, zelena tranzicija

EU je snažno krenula u zelenu tranziciju i napuštanje fosilnih goriva, ali i uvođenje pravila u proizvodnji i poljoprivredi zbog kojih su izbili i prosvjedi poljoprivrednika, a i izgubljen je dio konkretnosti jer ostatak svijeta nema tako stroge uvjete.

- Vjerujem da će se zelena tranzicija usporiti. Europa si je zadala ambiciozne ciljeve, ali nije imala instrumente provedbe i nije postojala ta solidarnost na globalnoj razini, pa je došlo do toga da europske prakse štete europskim proizvođačima. Velika je svijest o važnosti klimatskih promjena, ali interes da Europa bude konkurentna će nadvladati i usporiti tranziciju - objašnjava Šelo Šabić.

Foto: ilustracija

Pitanje migracija je postalo jedno od važnih u brojnim članicama, pa i kod nas. Šelo Šabić kaže kako se taj problem više ideološki potencira nego što on u stvarnosti postoji jer dio stranaka igra na strah građana u svim članicama.

- Osnovno pitanje na kojima će sve vlade, pa i naša morati poraditi je da ljudi shvate razliku između legalnih stranih radnika i nelegalnih migranata što se često miješa. Morat će se jače raditi i na integraciji stranih radnika. I ako se ponovi sličan sastav parlamenta, sigurno će biti uvedene jače kontrole za i neće se liberalizirati azil. Europa ima u temeljima svojih vrijednosti zaštitu ljudskih prava koja uključuje pomoć onima koji bježe od rata i terora te će se morati uvesti pravila koja razgraničavaju takve ljude od ekonomskih migranata - kaže nam doktorica.

Sporost i pregovori

Za kraj ističe da je u demokratskim sustavima važno glasati i razumjeti europske procese,te u njima sudjelovati, a ne biti pasivni promatrač. Kaže i da najžešći kritičari Europske unije unutar članica nisu predložili ni jedan alternativni model koji bi zamijenio Europsku uniju kao zajednicu država.

- Često imamo primjere ideološkog suprotstavljanja Europskoj uniji, obvezama i pravima koje iz nje proistječu, a istodobno te države i vlade ovise o novcu europskih fondova koje obilato koriste. Zato je to obično licemjerje - zaključuje Šelo Šabić.

Foto: HINA/ Slavko VUKADIN/ ml

Sigurno će se u Europskoj uniji u sljedećem mandatu i dalje raspravljati trebaju li sve odluke biti donošene konsenzusom svih članica te je li i u kojim mogućnostima dopušteno preglasavanje. Sadašnji model je pokazao svoje manjkavosti, ali ipak je i uz sporost i uz pregovore uvijek rezultirao kompromisima i odlukama.

Europska unija je i uz takav sustav kompromisa i uvažavanja stajališta svih uspjela opstati, a slabije razvijene članice dobile su na raspolaganje novce za gradnju infrastrukture i razvoj. Hrvatska je upravo jedna od njih. Dosad smo povukli 25 milijardi eura te smo u plusu gotovo 15 milijardi eura.