Aneurizma može biti tiha i opasna: Evo kako je prepoznati

Aneurizma mozga je izbočenje ili abnormalno proširenje na stijenci krvne žile u mozgu, koje se često uspoređuje s balonom ili oslabljenim mjestom na automobilskoj gumi. Pod stalnim pritiskom protoka krvi, ta oslabljena točka može se postupno širiti, a njezina stijenka postajati sve tanja i sklonija pucanju. Iako su moždane aneurizme relativno česte i procjenjuje se da ih ima otprilike jedna od 50 osoba, većina njih nikada ne pukne niti uzrokuje simptome. Mnoge se otkriju slučajno, tijekom pretraga za druga medicinska stanja. Međutim, ako dođe do puknuća, aneurizma se pretvara u hitno medicinsko stanje opasno po život.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:34

Savršeno 'gorivo' za sive stanice: Mozak bolje radi uz ribu i borovnice | Video: 24sata/pixsell

Što je aneurizma i zašto nastaje?

Stručnjaci vjeruju da se aneurizme formiraju i rastu jer krv koja teče kroz krvnu žilu vrši pritisak na oslabljeno područje stijenke. Obično nastaju na mjestima račvanja arterija, jer su ta područja prirodno slabija. Iako se mogu pojaviti bilo gdje u mozgu, najčešće su u arterijama na njegovoj bazi. Neki ljudi se rode s manama u stijenkama krvnih žila koje ih čine podložnijima nastanku aneurizme, no na njihov razvoj utječe i niz drugih faktora.

Visoki krvni tlak (hipertenzija) jedan je od ključnih faktora rizika jer s vremenom slabi i oštećuje arterije. Pušenje se smatra jednim od najsnažnijih faktora koji se mogu mijenjati, jer kemikalije iz cigaretnog dima oštećuju stijenke krvnih žila i potiču upalne procese. Rizik je također veći kod osoba s obiteljskom povijesti bolesti, pogotovo ako je dvoje ili više članova uže obitelji imalo aneurizmu. Određena nasljedna stanja, poput bolesti policističnih bubrega ili poremećaja vezivnog tkiva kao što je Ehlers-Danlosov sindrom, također značajno povećavaju rizik. Aneurizme su češće kod žena nego kod muškaraca, a najčešće se javljaju u dobi između 30 i 60 godina.

Foto: Dreamstime_/ILUSTRACIJA

Tihi stanovnik mozga: simptomi koji se ne smiju zanemariti

Simptomi aneurizme mozga drastično se razlikuju ovisno o tome je li ona netaknuta (nerupturirana) ili je pukla (rupturirala).

Simptomi nerupturirane aneurizme

Većina nerupturiranih aneurizmi, pogotovo ako su male, ne uzrokuje nikakve simptome. One su tihi stanovnici mozga koji ne utječu na svakodnevni život. Međutim, ako aneurizma naraste, može početi pritiskati okolno moždano tkivo ili živce, što može izazvati znakove upozorenja. Ti simptomi uključuju bol iznad i iza jednog oka, proširenu zjenicu, promjene vida ili dvostruku sliku te utrnulost jedne strane lica. U nekim slučajevima mogu se javiti i glavobolje ili čak napadaji. Ako osjetite ovakve simptome, važno je što prije se obratiti liječniku.

Znakovi za uzbunu: puknuće je hitno stanje

Puknuće aneurizme uzrokuje krvarenje u mozak, poznato kao subarahnoidalno krvarenje, i predstavlja hitno medicinsko stanje. Ključni simptom je iznenadna, izrazito jaka glavobolja koju pacijenti često opisuju kao "najgoru glavobolju u životu". Ova takozvana "gromovita glavobolja" nastupa naglo i doseže maksimalni intenzitet u nekoliko sekundi. Uz nju se mogu javiti i mučnina i povraćanje, ukočen vrat, zamagljen ili dvostruk vid, osjetljivost na svjetlo, zbunjenost, gubitak svijesti ili napadaj. Ponekad, danima ili tjednima prije potpunog puknuća, aneurizma može propuštati manju količinu krvi, što uzrokuje takozvanu "glavobolju upozorenja". Takva glavobolja također je iznenadna i jaka te zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Iskustva naših liječnika Problemi s jetrom ili crijevima mogu utjecati na psihu? Evo što o tome kaže medicina

Rizici i posljedice rupture

Kada aneurizma pukne, krvarenje obično traje samo nekoliko sekundi, ali krv koja iscuri u prostor oko mozga može uzrokovati trenutačno oštećenje moždanih stanica. Krv također povećava tlak unutar lubanje, što može prekinuti dotok kisika u mozak i dovesti do gubitka svijesti ili čak smrti. Statistike su poražavajuće; puknuće moždane aneurizme rezultira smrću u otprilike 50 posto slučajeva. Od onih koji prežive, oko dvije trećine suočava se s trajnim neurološkim oštećenjima. Komplikacije nakon puknuća mogu uključivati ponovno krvarenje, sužavanje krvnih žila u mozgu (vazospazam) koje može uzrokovati moždani udar te nakupljanje tekućine u mozgu (hidrocefalus).

Foto: 123RF - ilustrativna fotografija

Dijagnoza i mogućnosti liječenja

Liječenje ovisi o tome je li aneurizma pukla ili ne. Nerupturirane aneurizme otkrivene slučajno zahtijevaju pažljivu procjenu rizika od puknuća u odnosu na rizik samog liječenja. Faktori poput veličine, lokacije i oblika aneurizme, kao i dobi i općeg zdravstvenog stanja pacijenta, uzimaju se u obzir. Manje aneurizme s niskim rizikom od puknuća mogu se samo redovito pratiti snimkama poput magnetske rezonancije (MRA) ili CT angiografije, uz kontrolu krvnog tlaka i prestanak pušenja.

Ako je rizik od rupture visok ili je aneurizma već pukla, potrebna je hitna intervencija. Dvije su glavne metode liječenja. Prva je mikrovaskularno klipanje, otvorena operacija mozga tijekom koje neurokirurg postavlja sićušnu metalnu kopču na vrat aneurizme kako bi zaustavio dotok krvi u nju. Druga, manje invazivna metoda, jest endovaskularno liječenje. Kroz kateter uveden u arteriju, najčešće u preponi, neurokirurg ili intervencijski neuroradiolog dolazi do aneurizme i u nju postavlja mekane platinaste spirale (zavojnice) koje ispunjavaju izbočenje, potiču zgrušavanje krvi i zatvaraju aneurizmu iznutra. Odluka o najboljem pristupu donosi se individualno za svakog pacijenta.