Više portala i društvenih mreža proširilo je tvrdnju da je NASA-in superkompjuter “odredio godinu kraja”. U stvarnosti riječ je o znanstvenoj studiji koju su vodili istraživači s japanskog sveučilišta Toho i Georgia Techa, a NASA-in astrobiološki program ju je istaknuo. Oni su spojili klimatske i biogeokemijske modele i proveli stotine tisuća simulacija kako bi procijenili koliko dugo Zemlja zadržava atmosferu bogatu kisikom. Prosječan rezultat: još oko 1,08 milijardi godina, uz pad na razine slične ranoj Zemlji nakon prijelomne točke.
Zašto baš tada?
Kako Sunce polako jača, pada količina CO₂ u zraku i slabi fotosinteza. Nakon određenog praga proizvodnja kisika naglo pada, pa atmosfera postaje siromašna kisikom i bogatija metanom. To ne znači eksplozivni “apokaliptični kraj”, nego dug, prirodan proces u dalekoj budućnosti koji će prvo “ugasiti” složeni život kakav poznajemo.
Odakle onda bombastični naslovi? Viralni tekstovi miješaju ozbiljnu studiju o dalekoj budućnosti s idejom da je NASA “dala datum”. Studija nema “točan dan ni godinu”, nego raspon i srednju procjenu, i govori o milijardi godina unaprijed. Ako ste naletjeli na tvrdnje da su sve simulacije dale “istu godinu” ili da je kraj “mnogo bliže” - to je medijska interpretacija, ne zaključak znanstvenog rada.
Dakle, nema mjesta panici. Zemljina “kisikova era” nije vječna i to je važno za potragu za životom na drugim planetima. Ako tražimo kisik kao potpis biologije, moramo znati da taj potpis traje samo dio života planeta. To je i glavna poruka NASA-ina sažetka studije, ne “proročanstvo” o skorašnjem kraju.
“NASA-ino superračunalo” nije dalo datum kraja svijeta. Znanstvenici su procijenili da će Zemlja za oko milijardu godina izgubiti većinu atmosferskog kisika kako Sunce bude jačalo. Zvuči manje dramatično od virala, ali je puno bliže istini.