Istraživači su otkrili lubanju neobičnog izgleda koja, čini se, ne pripada ljudskoj vrsti kakvu poznajemo danas. Kako prenosi LADbible, ne događa se svaki dan da se pronađe potencijalno nova vrsta, a ovo otkriće otvara brojna pitanja o našem podrijetlu i kompleksnoj povijesti čovječanstva. Neobična lubanja pronađena je u špilji Petralona u Grčkoj, a znanstvenici procjenjuju da je stara gotovo 300.000 godina.
Otkriće "jednoroga"
Poznata kao lubanja iz Petralone, znanstvenici su vrlo brzo zaključili da ne potječe od Homo sapiensa (nas) niti od neandertalaca. Ono što je čini posebno zanimljivom jest stalagmitska formacija na čelu, koja joj daje neobičan izgled nalik na jednorogov rog. Takve mineralne strukture nastaju kapanjem vode sa stropa špilje tijekom tisuća godina.
Lubanju je još 1960. godine otkrio mještanin Christos Sariannidis, zaglavljenu na zidu špilje.
Znanstvenici su utvrdili da ju je tamo "zalijepio" kalcit, mineral uobičajen u špiljama, te su je pažljivo odvojili. Nakon toga prebačena je u Arheološki muzej u Solunu, gdje je izložena javnosti.
Datiranje i važnost za evoluciju
Uslijedila su opsežna testiranja kako bi se utvrdila njezina točna starost i podrijetlo.
Znanstvenici su uspjeli datirati sloj kalcita na "gotovo potpunoj lubanji" i utvrdili da je star najmanje 277.000 godina, s mogućnošću da doseže i do 295.000 godina. To znači da je kalcit počeo nastajati oko fosila krajem srednjeg pleistocena u Europi.
"Određivanje starosti ove gotovo potpune lubanje pronađene u špilji Petralona od iznimne je važnosti", izjavio je istraživački tim. "Ovaj fosil ima ključnu poziciju u europskoj ljudskoj evoluciji."
Datiranje sugerira da je primjerak vjerojatno pripadao primitivnom, izumrlom hominidu koji je živio u isto vrijeme kad i Homo neanderthalensis.
Tko je bio čovjek iz Petralone?
"S morfološkog stajališta", napisao je tim predvođen geokronologom Christopheom Falguèresom s Instituta za ljudsku paleontologiju u Francuskoj, "hominin iz Petralone pripada zasebnoj i primitivnijoj skupini od Homo sapiensa i neandertalaca, a nova procjena starosti pruža dodatnu potporu suživotu ove populacije uz evoluirajuću lozu neandertalaca u kasnom srednjem pleistocenu Europe."
Čini se da lubanja iz Petralone pripada vrsti Homo heidelbergensis, čije je mjesto u našoj povijesti predmet dugogodišnjih rasprava. Ova pretpostavka temelji se na sličnostima s lubanjom pronađenom u špilji u Kabweu u Zambiji, koja je također stara oko 300.000 godina i klasificirana kao Homo heidelbergensis.
"Naši rezultati datiranja matrice vezane za lubanju iz Petralone sugeriraju da bi, poput lubanje iz Kabwea, i ova mogla datirati otprilike 300.000 godina u prošlost", naveli su istraživači.
Suživot s neandertalcima i otvorena pitanja
Ovo otkriće implicira da je Homo heidelbergensis mogao živjeti u Europi istovremeno s neandertalcima, našim najbližim izumrlim drevnim srodnicima. Smatra se da je Homo heidelbergensis živio prije 300.000 do 600.000 godina u Africi, a dio populacije migrirao je u Europu.
Prema profesoru Chrisu Stringeru, antropologu iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, zubi lubanje otkrivaju da je vjerojatno pripadala mlađem muškarcu jer su bili tek neznatno istrošeni.
Ipak, točno određivanje vrste i vremenskog okvira ostaje izazov. "Ova tema predmet je rasprave još od otkrića prije više od 60 godina, što naglašava poteškoće u primjeni metoda fizičkog datiranja na prapovijesne uzorke", priznao je tim.
Misterij lubanje iz Petralone tako i dalje ostaje djelomično neriješen, čekajući nove tehnologije i buduća otkrića koja bi mogla rasvijetliti njezino pravo mjesto u složenoj slagalici ljudske evolucije.