Hrvatska nastavlja s poticanjem zelene tranzicije u prometu, no ovogodišnji model donosi značajnu promjenu. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitovitost (FZOEU) osigurao je 21,2 milijuna eura za sufinanciranje nabave energetski učinkovitih vozila, no poziv je ovoga puta namijenjen isključivo pravnim osobama i obrtnicima.
Detalji poziva: Tko i kako može do poticaja?
Javni poziv, s početkom prijava zakazanim za **15. listopada 2025. godine u 9:00 sati**, otvara vrata isključivo pravnim osobama u javnom i privatnom vlasništvu te obrtnicima. Važno je napomenuti da su iz natječaja izuzeti subjekti kojima je glavna djelatnost taksi služba (NKD 49.33), cestovni prijevoz robe (NKD 49.41) ili iznajmljivanje i leasing vozila (NKD 77.11).
Prijave će se podnositi isključivo elektroničkim putem kroz sustav **eFZOEU**, što zahtijeva identifikaciju putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) značajne razine sigurnosti.
Više o poticajima čitajte OVDJE.
Visina poticaja i uvjeti nabave
Iznosi sufinanciranja ovise o kategoriji vozila, a cilj je potaknuti nabavu širokog spektra vozila na električni pogon ili vodik.
- Vozila L kategorije** (mopedi, motocikli, četverocikli): do **2.500 €**
- Vozila M1 (osobni) i N1 (laka teretna) kategorije**: do **9.000 €**, odnosno maksimalno 40% vrijednosti vozila.
- Vozila M2, M3, N2, N3 kategorije** (autobusi, kamioni): Iznosi poticaja za teže kategorije vozila također su definirani, pružajući podršku i javnom prijevozu te logistici.
Ključno ograničenje za osobne automobile (M1) i laka gospodarska vozila jest da njihova cijena ne smije prelaziti **50.000 € bez PDV-a**. Jedan prijavitelj može zatražiti poticaje za više vozila, do ukupnog iznosa od **90.000 €**. Prihvatljivim troškom smatra se kupnja vozila od 8. kolovoza 2025., dok su predujmovi uplaćeni od početka 2025. godine također prihvatljivi.
Prelazak na električna vozila
Ovakve mjere nisu slučajan potez, već dio dugoročne strategije Hrvatske zacrtane još u Nacionalnom okviru politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva. Cilj je smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima, poboljšati kvalitetu zraka u urbanim sredinama i smanjiti zagađenje bukom. Problem ovisnosti o automobilima duboko je ukorijenjen u hrvatskom društvu. Istraživanja, poput onog provedenog u Međimurju, pokazuju da zbog nedostatka adekvatnog javnog prijevoza kućanstva često posjeduju dva ili više automobila, a na troškove goriva, održavanja i kredita troše i do trećine prosječne plaće.
Prelazak na električna vozila, potaknut ovakvim subvencijama, može dugoročno smanjiti te troškove za tvrtke, ali i doprinijeti čišćem okolišu za sve. Električna vozila, s nultom lokalnom emisijom štetnih plinova, predstavljaju idealno rješenje upravo za gradske i prigradske vožnje koje čine većinu dnevnih putovanja.
Automobilska industrija spremno je dočekala novi krug poticaja. Brojni proizvođači već nude atraktivne modele koji se uklapaju u cjenovni razred. Primjerice, Volvo za svoj potpuno električni model EX30, uz državne poticaje, nudi i vlastite popuste, čime konačna cijena postaje izuzetno konkurentna. Takve ponude često uključuju i višegodišnje pakete održavanja i jamstva, što poslovnim korisnicima osigurava predvidljive troškove i bezbrižnost. Slične prilike nude i drugi brendovi prisutni na hrvatskom tržištu, poput onih koje zastupa [Grand Auto](https://www.grandauto.hr/), čime se poslovnim subjektima otvara širok izbor vozila prilagođenih njihovim potrebama – od kompaktnih gradskih automobila do lakih dostavnih vozila.
Što je s fizičkim osobama i poticajima?
Iako su građani ove godine izostavljeni iz sustava poticaja, iz Fonda poručuju da će se mogućnost sufinanciranja za fizičke osobe razmotriti u budućnosti, ovisno o raspoloživim sredstvima. U međuvremenu, fokus na elektrifikaciju poslovnih flota ima strateški smisao. Tvrtke i obrtnici u pravilu prelaze veće kilometraže, pa njihov prelazak na struju ima brži i veći utjecaj na smanjenje ukupnih emisija. Uz to, vozila iz poslovnih flota nakon nekoliko godina ulaze na tržište rabljenih vozila, čime postaju cjenovno dostupnija i širem krugu građana, potičući tako sekundarno tržište električnih automobila.