Još donedavno, kad bi se spomenuo kineski automobil, većina vozača u Hrvatskoj podigla bi obrvu i odmah pomislila na jeftine kopije europskih i japanskih modela, upitne sigurnosti i kratkog vijeka trajanja. Danas je slika sasvim drugačija: kineski proizvođači postali su globalni igrači, a njihovi automobili sve češće se viđaju i na hrvatskim cestama.
Od kopija do inovatora
Početkom 2000-ih kineski brendovi su uglavnom pokušavali uhvatiti korak s konkurencijom kopiranjem dizajna i uvođenjem jeftinih, ali nesigurnih vozila. EuroNCAP testovi sigurnosti tada su bili porazni – rijetko koji model prelazio je dvije zvjezdice. No, posljednjih deset godina donijelo je potpuni zaokret.
Državne subvencije, ogromna ulaganja u istraživanje i razvoj te strateška preuzimanja poznatih marki promijenili su igru. Geely je kupio Volvo i Lotus, BYD je postao najveći svjetski proizvođač električnih automobila, a MG – nekada ponos britanske auto-industrije – danas u kineskom vlasništvu osvaja europsko tržište pristupačnim SUV-ovima i električnim modelima.
Kineski automobili u Hrvatskoj
Na hrvatsko tržište kineski automobili probijaju se polako, ali sigurno. Zasad su najprisutniji MG, BYD i GWM (Great Wall Motors). Njihove adute čine:
-
povoljnija cijena u odnosu na europske i korejske konkurente,
-
bogata serijska oprema – često uključuju napredne infotainment sustave i sigurnosne asistente koji se kod konkurencije doplaćuju,
-
moderan dizajn koji više ne zaostaje za zapadnim brendovima.
Kupce najviše brine mreža servisa i dugoročna vrijednost na tržištu rabljenih automobila. Dok se Volkswagen ili Toyota nakon nekoliko godina i dalje lako prodaju, kineski brendovi tek trebaju dokazati da mogu zadržati vrijednost.
Kako kineski auti izgledaju nakon 100 tisuća km?
Jedna od najčešćih dilema je kako se kineski automobili ponašaju nakon 100 tisuća kilometara i više. Iskustva su mješovita:
-
Pozitivno: novije generacije pokazuju solidnu izdržljivost, pogotovo električni modeli. Elektronika i baterije zasad su stabilne, a unutrašnjost ne pokazuje pretjerano trošenje.
-
Negativno: dostupnost rezervnih dijelova i dalje je izazov, pogotovo izvan Zagreba i većih gradova. Neki vlasnici prijavljuju brže trošenje ovjesnih dijelova, što je osjetljivo na lošijim cestama.
Unatoč tome, za razliku od prve generacije kineskih automobila koja se prodavala prije petnaestak godina i često završavala prerano na otpadima, današnji modeli puno su konkurentniji i dugotrajniji.
Globalni trendovi i utjecaj na tržište
U Europi i SAD-u sve se češće raspravlja o uvođenju carina i zaštitnih mjera jer kineski proizvođači ozbiljno prijete tradicionalnim markama. BYD je već pretekao Teslu po broju proizvedenih električnih vozila, a kineske baterijske tehnologije postaju standard u cijeloj industriji.
Istovremeno, europski proizvođači suočavaju se s izazovom: kako zadržati kupce koji žele električni automobil, ali ne žele platiti dvostruko više od kineske ponude. To posebno dolazi do izražaja u manjim tržištima poput Hrvatske, gdje kupovna moć nije na razini Njemačke ili Francuske.
Zaključak: budućnost koja dolazi
Kineski automobili više nisu predmet podsmijeha, nego ozbiljni konkurenti. Hrvatski vozači tek se upoznaju s njihovim prednostima i manama, no trend je jasan – s padom cijena električnih automobila i širenjem servisne mreže, kineski brendovi imat će sve jaču poziciju.
Hoće li jednoga dana kineski automobili u Hrvatskoj biti jednako uobičajeni kao njemački ili korejski – ostaje za vidjeti. No jedno je sigurno: više ih se ne može ignorirati.