Košarkaški svijet na pragu je tektonske promjene koja bi mogla redefinirati sport kakav poznajemo. Godinama tinjajuća ideja o europskoj diviziji NBA lige više nije samo san entuzijasta, već konkretan i vrlo izgledan projekt na kojem najmoćnija košarkaška organizacija svijeta, u partnerstvu s Fibom ubrzano radi. Plan je stvoriti novu, elitnu ligu na Starom kontinentu, a kao potencijalni početak spominju se sezone 2027./28. ili 2028./29. Ovaj ambiciozni pothvat ne samo da prijeti uzdrmati postojeću hijerarhiju na čelu s Euroligom, već i uvesti potpuno novi poslovni model koji bi mogao privući i nogometne gigante.
Vizija Adama Silvera: Neiskorišteni potencijal Europe
Komesar NBA lige Adam Silver već godinama otvoreno govori o širenju u Europu, nazivajući to "sudbinom" još 2015. godine. Njegova vizija temelji se na jednostavnoj, ali moćnoj premisi: dok Europa kontinuirano proizvodi neke od najboljih igrača svijeta – poput Nikole Jokića, Luke Dončića, Giannisa Antetokounmpa i Victora Wembanyame – komercijalni potencijal košarke na kontinentu nije ni približno dosegnuo svoj vrhunac.
- Nastavljamo osjećati da u Europi postoji ogroman broj podcijenjenih navijača košarke i da postoji snažna prilika za još jednu ligu stiliziranu po uzoru na NBA - izjavio je Silver, dodajući kako vjeruje da je košarka najbrže rastući sport na svijetu i uvjerljivo sport broj dva u Europi, odmah iza nogometa. Projekt NBA Europe stoga nije zamišljen kao puko širenje američke lige, već kao stvaranje potpuno novog, samostalnog natjecanja koje će iskoristiti duboko ukorijenjenu košarkašku tradiciju i strast europskih navijača.
Struktura i financije: Američki model na europskom tlu
Ono što bi NBA Europe suštinski razlikovalo od postojećih natjecanja jest njezina struktura, snažno inspirirana američkim profesionalnim sportom. Planira se uvođenje financijskih kontrola koje su u Europi gotovo nepoznate, poput salary capa (ograničenja na plaće igrača) i sustava dijeljenja prihoda. Ovi mehanizmi trebali bi osigurati dugoročnu financijsku održivost i natjecateljsku ravnotežu, sprječavajući da najbogatiji klubovi dominiraju isključivo snagom novca.
Liga bi, prema prvim planovima, trebala imati između 12 i 16 momčadi. Model bi bio hibridni: dio klubova imao bi stalne, zaštićene licence po uzoru na američke franšize, dok bi se preostala mjesta popunjavala kroz kvalifikacijski sustav temeljen na sportskim rezultatima u nacionalnim prvenstvima. Time se nastoji pomiriti stabilnost američkog sustava s europskom tradicijom meritokracije.
Ulazak u ovo elitno društvo imat će i svoju cijenu – i to paprenu. Procjenjuje se da će ulazna naknada za svaku franšizu iznositi između 500 milijuna i vrtoglavih milijardu dolara (otprilike 460 do 920 milijuna eura). NBA cilja na premium proizvod i spremna je odustati od projekta ako ne uspije postići željene financijske valuacije. Kako bi se osigurala financijska konstrukcija, angažirani su divovi poput JPMorgan Chasea i Raine Groupa.
Tko su ključni igrači? Od Reala do Manchester Cityja
NBA ne kreće od nule. U fokusu su etablirani košarkaški brendovi, ali i moćni nogometni klubovi koji bi mogli postati nova sila u košarci.
Na vrhu liste želja nalaze se košarkaški divovi poput Real Madrida i FC Barcelone. Njihove licence s Euroligom istječu 2026. godine, što otvara savršenu priliku za prelazak u novo natjecanje. Spominju se i drugi velikani poput turskog Fenerbahçea, grčkih rivala Panathinaikosa i Olympiacosa te francuskog ASVEL-a, čiji je vlasnik NBA legenda Tony Parker.
Jedan od najintrigantnijih aspekata plana jest uključivanje velikih nogometnih klubova. NBA je već vodila razgovore s Paris Saint-Germainom i Manchester Cityjem o osnivanju košarkaških momčadi pod njihovim brendom. Ideja je iskoristiti njihovu globalnu prepoznatljivost, marketinšku snagu i ogromnu bazu navijača. Kao potencijalni kandidat spominje se i AC Milan, čiji su vlasnici (RedBird Capital Partners) već povezani s američkim sportskim tržištem.
Kao prve potvrđene lokacije za nove timove spominju se London i Manchester, što je potvrdila i novoformirana britanska košarkaška liga (GBBL), koja je svoj početak odgodila za 2027. kako bi se uskladila s lansiranjem NBA Europe. Uz britanske metropole, kao ključna tržišta ciljaju se Pariz, Berlin, Rim, Madrid, Barcelona, Istanbul i Atena.
Euroliga, kao trenutno vodeće klupsko natjecanje u Europi, isprva je planove NBA lige doživjela kao izravnu prijetnju. Prvi prijedlozi o partnerstvu su odbijeni, uz obrazloženje da bi prepuštanje kontrole "ugrozilo dugogodišnju tradiciju europske košarke".
Međutim, ton se u posljednje vrijeme promijenio. Izvršni direktor Eurolige Paulius Motiejunas pozvao je na suradnju umjesto na natjecanje, ističući 25-godišnju povijest svoje organizacije i sugerirajući da bi se snaga NBA brenda mogla iskoristiti za jačanje postojećih struktura. "Sve je očitije da moramo raditi zajedno", izjavio je. I sam Adam Silver naglašava da preferira suradnju s postojećom ligom, no jasno je da će NBA nastaviti sa svojim planom, sa ili bez Eurolige.
Kada možemo očekivati početak?
Iako je Silver naglasio da se radi o projektu koji se mjeri "u godinama, a ne mjesecima", vremenski okvir postaje sve jasniji. Prvotni cilj bila je sezona 2026./27., no realniji datum sada se čini 2027. ili 2028. godina. Zanimljivo je da je Silver spomenuo Olimpijske igre u Los Angelesu 2028. kao "dobru lansirnu platformu za objavu novog natjecanja", što sugerira da bi se ključne odluke mogle poklopiti s najvećim globalnim sportskim događajem.
Projekt NBA Europe više nije daleka fantazija. Radi se o strateškom, financijski moćnom i ubrzanom pothvatu koji ima potencijal iz temelja promijeniti europsku košarku. Spajanjem američke poslovne genijalnosti i komercijalne snage s europskom strašću i tradicijom, stvara se nova era za sport. Hoće li to dovesti do prosperiteta ili do raskola, pokazat će godine koje dolaze, no jedno je sigurno – košarkaška karta Europe uskoro bi mogla izgledati potpuno drugačije.