U analizi posjećenosti stadiona u prvom dijelu sezone širom bivše Jugoslavije, nogometni entuzijazam pokazuje različita lica, od splitske euforije do sarajevske tišine. Hrvatski klubovi prednjače po ukupnim brojkama i popunjenosti, ali i susjedi nude zanimljive kontraste koji otkrivaju širu sliku stanja u regionalnom nogometu.
Hajduk je neprikosnoveni lider regije, s prosjekom od 25.421 gledatelja po utakmici i ukupno 152.530 posjetitelja na Poljudu, "bili" su daleko ispred svih. Popunjenost od 74,3 posto potvrđuje da Split živi nogomet. Dinamo, unatoč titulama, bilježi znatno slabiju atmosferu, ali i više gledatelja u prosjeku po utakmici (10.716) i popunjenost od 44,4 posto na Maksimiru nego prijašnjih godina.
Osijek na novoj Opus Areni bilježi 64,1 posto popunjenosti i prosjek od 8.339 gledatelja, a prvak Rijeka ima 69,5% popunjenosti na Rujevici uz prosjek od 5.757 gledatelja. Nedaleko je Varaždin s 5225 gledatelja po utakmici i gotovo 50 posto popunjenosti kapaciteta.
Partizan zauzima drugo mjesto u regiji s prosjekom od 11.294 gledatelja, ali popunjenost od samo 37,9 posto na stadionu u Humskoj pokazuje da interes raste samo u posebnim prilikama. Crvena zvezda, unatoč najvećem stadionu (Rajko Mitić s 51.755 mjesta), bilježi tek 17,7% popunjenosti i prosjek od 9169 gledatelja. U BiH Željezničar ima najpopunjeniji stadion s prosjekom od 9820 gledatelja i 74,6 posto kapaciteta Grbavice. Sarajevo je na gotovo triput manje, 3500, odnosno 10,1 posto, a podaci za prvaka Zrinjski nisu objavljeni.
Maribor, najpoznatiji slovenski klub, bilježi tek 3200 gledatelja po utakmici i popunjenost od 27,3 posto. Klubovi iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije nisu ušli u top 10, što dodatno potvrđuje dominaciju hrvatskih i srpskih klubova u regionalnoj posjećenosti.