Čelnici Dinama konačno su ozbiljnije krenuli u izmjene Statuta. I svega onoga što su kao predstavnici Dinamovog proljeća zagovarali još prije prvih demokratskih izbora u veljači prošle godine. Izvršni odbor na današnjoj je sjednici donio brojne odluke, krenuo u proces dodatne demokratizacije kluba. O čemu se tu sve radi?
Dinamo će u budućnosti imati četiri klupska tijela - skupštinu, predsjednika kluba, upravu i nadzorni odbor. Da, izvršni odbor po novom bi Statutu otišao u povijest. Skupština bi bila najvažnije klupsko tijelo, a i ona bi u izbornom procesu doživjela brojne promjene. Aktualni Statut i dalje je "krnji" po tom pitanju, u budućnosti IO više ne bi birao većinu skupštinara, već bi se oni demokratski birali. Na temelju izbornih rezultata.
Prošli su izbori funkcionirali drugačije, tadašnja je vlast (Barišićeva lista) imala pravo na 35 skupštinara, dok se drugih 25 ljudi biralo kroz izbore. Sada aktualna vlast neće birati skupštinare već će to raditi isključivo članovi kluba. I oni će izabrati svoju listu, a ljudi s pobjedničke liste bit će skupštinari Dinama.
Skupština kluba smanjila bi se s 60 na 50 članova, u nju bi ušle dvije najbolje izborne liste (prema rezultatu izbora), proporcionalno broju glasova, a bez izbornog praga. Aktualna vlast želi višestranačje u klubu, pa bi i u slučaju da se na izborima kandidira tek jedna lista, posljednjih pet mjesta u Skupštini popunili povjerenici kluba s najvećim brojem glasova na izborima. A povjerenici neće smjeti biti ni na čijoj listi.
Nositelji izbornih lista ujedno će biti i kandidati za predsjednika kluba kojega će onda izabrati Skupština na sjednici većinom glasova. Velike će se promjene dogoditi i po pitanju predsjednika kluba. Budući predsjednik dobit će znatno veće ovlasti nego što ih danas ima Velimir Zajec, ta će osoba praktički ujediniti ulogu predsjednika kluba i predsjednika uprave.
Predsjednik kluba sam će birati članove uprave (od dva do četiri člana), a za svoj rad odgovarati Skupštini kluba. I on će određivati operativne, taktičke i strateške ciljeve kluba, davati zaduženja članovima uprave, nadzirati njihovu provedbu. Tako će članovi kluba na budućim izborima glasati za čelnog čovjeka kluba po svim pitanjima, dok su na prošlim izborima glasovali za predsjednika koji nema tolike operativne ovlasti. I predsjednik kluba bit će glavni i odgovorni po svim pitanjima, a neće biti ni član NO-a niti Skupštine.
Više neće biti izvršnog odbora, već će se to tijelo spojiti u jedno s nadzornim odborom. I tu će se smanjiti broj ljudi, današnji IO ima 12 članova (otkako je klub napustio Dubravko Skender), nadzorni odbor tri člana, a budući NO imao bi najvjerojatnije tek devet članova. Nadzorni odbor će i dalje nadgledati poslovanje kluba, pravno odobravati sve poslove iznad 3 milijuna eura. A predsjednik NO-a bit će i predsjednik Skupštine.
Veliku će ulogu u budućem funkcioniranju kluba imati i članovi. Oni će imati mogućnost raspisivanja referenduma o svim važnim pitanjima. Čelnici Dinama u sljedećem će periodu dovršiti prijedlog novog Statuta, objaviti ga na službenim stranicama kluba i dati na javno savjetovanje. I svaki će član kluba moći sudjelovati u izradi novog Statuta, slati nove amandmane koji bi se onda stavili na razmatranje.
Dinamo bi novi Statut mogao dobiti do kraja kalendarske godine, a onda će se raspisati i novi izbori kluba. Da, novi izbori će biti najkasnije do kraja 2025. (vjerojatnije) ili početkom 2026. godine. Puno toga ovisi i o samom Gradu koji će prvo morati odobriti novi Statut, a onda će se izbori raspisati u roku od 30 dana.
Kako saznajemo, Velimir Zajec bi prema novom Statutu trebao biti počasni predsjednik kluba, dok bi Zvonimir Boban trebao biti nositelj jedne liste (Dinamovog proljeća), samim time i prvi kandidat za budućeg predsjednika kluba. Ako se Bobanu nitko ne suprotstavi, onda će kao što smo najavili, pet mjesta u Skupštini dobiti povjerenici. Opet, ako se na izborima pojavi i druga (ili više lista), netko od njih će dobiti mjesta u Skupštini kluba. Jasno, u Skupštinu ulaze predstavnici dvije najbolje liste prema rezultatima.