Alphaville je jedan od onih bendova čiji je zvuk oblikovao glazbeni pejzaž 80-ih i čije su pjesme postale himne generacije. Iako je od njihove uspone prošlo više od četiri desetljeća, njihov put prema kreativnoj slobodi i inovaciji nikad nije prestao fascinirati. U intervjuu za 15questions.net osnivači benda, Marian Goldom i Bernhard Lloyd, osvrnuli su se na to kako su preživjeli desetljeća, transformirali svoje umjetničke procese i kako su kreativni izazovi oblikovali njihov glazbeni identitet.
Za većinu umjetnika, put prema originalnosti obuhvaća faze oponašanja i učenja.
- Počeo sam kao obožavatelj drugih umjetnika, a Bowie je bio moj zlatni standard - prisjeća se Gold. Iako je bio duboko impresioniran svojim idolima, nikada ih nije nastojao oponašati, a kreativni izazovi, poput toga što nije bio instrumentalist, oblikovali su njegovu originalnost. Zajedno s Lloydom, bend je započeo s minimalnim tehničkim vještinama, koristeći sekvencere, arpeggiatorima (op.a. glazbeni efekt ili funkciju koja automatski svira notu akorda jednu za drugu, umjesto istovremenu) i ritam-mašinama.
Iako su počeli gotovo "od nule", njihov pristup glazbi bio je ispunjen strastvenim i intuitivnim procesom stvaranja. Alphavilleov razvoj nije bio samo tehnički, već i emotivan. "Osjećaj identiteta" postao je ključna riječ za razdoblje nakon njihova uspjeha s "Big in Japan". Gold objašnjava kako su, unatoč svojim osnovnim glazbenim znanjima, bile vođene ambicije za stvaranjem velikih melodija i složenih narativa. Izolacija koja je uslijedila nakon početne eksplozije uspjeha omogućila im je da se pozicioniraju izvan uobičajenih glazbenih obrazaca i kreiraju svoj jedinstveni "Alphaville svemir".
I dok su njihovi rani radovi bili ograničeni tehničkim mogućnostima, to ih nije spriječilo da razvijaju svoj specifičan glazbeni izraz.
U razgovoru o kulturnom prisvajanju i društvenoj odgovornosti u umjetnosti, Gold se odlučno protivi političkoj kontroliranosti umjetnosti. Umjetnost, prema njegovim riječima, treba biti slobodna, neodgovorna i nesputana.
- Umjetnici nemaju odgovornost, osim one prema svojoj vlastitoj kreativnosti - objašnjava. U tom svjetlu, Alphavilleov rad uvijek je bio usmjeren prema slobodi izraza, bez političkih ili društvenih obveza.
Kroz desetljeća evolucije, Alphaville je ostao dosljedan svojoj misiji – stvarati glazbu koja je prije svega lijepa, ali i duboko emocionalna i intelektualna. Bez obzira na to koliko su se njihovi zvučni pejzaži mijenjali, srž njihova umjetničkog izraza uvijek je bila usmjerena prema traženju ljepote, u svim njezinim oblicima.
- Umjetnost je neprestana potraga za ljepotom u našem postojanju - zaključuje Gold, što je filozofija koja je kroz godine ostala temelj njihova glazbenog naslijeđa.
Njemačke ikone synth-popa, bend Alphaville, proslavljen hitovima 'Forever Young' i prvom singlu 'Big in Japan', koji im je otvorio put ka svjetskoj slavi, povodom više od četiri desetljeća postojanja iu sklopu svoje turneje, 5. rujna stižu na Zagrebačkom velesajam. Osnovali su ga Marian Golda, Bernharda Lloyda i Frank Martensa (1982.), bend je u svjetskoj glazbi osamdesetih godina ostavio neizbrisiv trag prožet nostalgičnim melodijama i futurističkim zvukom, koji i danas osvaja srca svih generacija.
Ulaznice se mogu kupiti preko sustava Entrio.