Blagdane uvijek povezujemo s toplinom, druženjem i obiljem, no ne razmišljamo o tome da obilje ima i svoje naličje. Tijekom blagdana stvaramo čak 20 do 30% više otpada no što to činimo ostatak godine, uključujući višak hrane, gomilu ambalaže, impulzivne kupnje i ukrase koji završe u smeću već u siječnju. Dobra vijest je da se ne trebamo odreći obilja, veselja i svojih rituala kako bismo imali održivije blagdane, samo trebamo u svoje blagdanske planove unijeti male pametne odluke!
Održivost nije samo pitanje što kupujemo, nego i kako koristimo, spremamo i ponovno upotrebljavamo ono što već imamo.
Blagdanski stol u kojem uživamo duže
Hrana je velik dio naše kulture, pa tako i svakog blagdanskog slavlja. Nije li onda tužno da velik dio blagdanskih delicija, koje smo tako brižno pripremali, završi u smeću?
Taj scenarij možemo izbjeći uz malo dobrog planiranja. Za početak, kako bismo pripremili količine hrane koje će zadovoljiti svakog gosta, a neće se pretvoriti u gomile ostataka, možemo se poslužiti trikom iz ugostiteljstva - normativima.
Normativi ili količina namirnica potrebna za objed jedne odrasle osobe, pomaže nam planirati jelovnik bez puno ostataka. Radimo li primjerice pečenje, normativ je 250-300 grama mesa po osobi, a isto vrijedi i za cijelu ribu, dok se filetirana riba porcionira u 100 grama po osobi. Ako uz to gostima ponudimo još 100-200 grama priloga, nahranili smo goste obilnim i ukusnim obrokom iza kojeg ne bi trebalo ostati puno otpada.
Ako hrane ipak ostane, uvijek ju možemo pametno iskoristiti. Ostaci pečenja mogu postati temelj za juhu, ili hladni ručak ili užina za sljedeći dan, povrće se može ukiseliti ili osušiti, a kruh pretvoriti u prepečene kockice ili mrvice. Isplanirati tako obrok je jednostavno: Uzmite katalog vaše omiljene trgovine te zapišite koliko vam čega treba kako bi i blagdanski ručak i kupovina prošli bez stresa, impulzivnih kupnji, previše otpada i previše potrošenog novca.
Ambalaža ne mora biti otpad
Iako se možemo potruditi da u trgovinama koristimo višekratne vrećice, ne možemo izbjeći baš svu ambalažu. Onoj koju ipak donesemo iz trgovine možemo dati novu svrhu.
Dobro očišćene staklene tegle mogu postati svijećnjaci (i odličan kreativni projekt za djecu), spremnici za kekse ili pak ambalaža za poklone iz domaće radinosti, o kojima možete pročitati nekoliko paragrafa niže.
Jeste li znali da plastičnu ambalažu,, poput one od bobičastog voća možete iskoristiti kao mali kućni plastenik za uzgoj bilja? Na ovu sjajnu ideju došla je Matea Frajsberger i podijelila je u Eurospinovom serijalu Pametno odlaganje, izdvojenom dijelu kampanje Pametna odluka usmjerene na stvaranje pametnih svakodnevnih navika za bolji život. Na stranicama Pametne odluke možete pronaći još odličnih Mateinih ideja kako iskoristiti ambalažu ili ovih blagdana oduševiti svoje goste zero-waste delicijama.
Ukrasi koji nose dublju poruku
Razni tematski ukrasi dostupniji su nam, a i pristupačniji, no ikad. Ponekad je teško odoljeti da svake godine ne uredimo stan po posljednjem trendu koji nam iskače iz časopisa ili s društvenih mreža, a potom ih bacimo s ostatkom blagdanskog otpada.
No znate li što je uvijek u modi? Mirisan, topao i ugodan dom koji govori kako brinemo za svoj okoliš. Prirodni materijali poput suhih naranči, cimeta, grančica ili borovih češera stvaraju toplu blagdansku atmosferu bez plastike i nepotrebne kupnje.
Višekratni ukrasi, poput stakla i keramike, a pogotovo oni koje smo sami napravili reciklirajući predmete koje već imamo u kući, uveseljavat će nas godinama. Ne samo to, već će postati dio obiteljskih tradicija i imati emocionalni značaj, za razliku od stotina jednokratnih ukrasa koje ćemo staviti, baciti i zaboraviti. Spremajući ih pažljivo i s ljubavlju te otpakiravajući sljedeće godine prenosimo djeci poruku da neke stvari vrijedi čuvati; možete li zamisliti bolju poruku za blagdane?
Pokloni napravljeni srcem i vlastitim rukama
Znate li koliko prekrasnih poklona možete napraviti vlastitim rukama od svakodnevnih sastojaka, koji su u ovo predblagdansko vrijeme još i na akcijama?
Mogućnosti su brojne, započevši s mirisnim solima, pilinzima i raznim kozmetičkim pripravcima, koje savršeno možete upakirati u recikliranu ambalažu poput staklenih bočica, teglica, plastičnih kutijica ili pak u lijepe zamotuljke od recikliranog papira. Ako pak niste sigurni kako ih sami napraviti ili ste u stisci s vremenom, uvijek se možete odlučiti i za neki liniju organske i bio kozmetike, koja duhom odgovara ideji održivijih blagdana.
Posebno veselje čine i slasni pokloni koje ste sami pripremili, poput ziminice, pekmeza, slastica.. To može biti i teglica ispunjena odmjerenim suhim sastojcima za kolače, zajedno s uputama pomoću kojih će postati slasni zalogaji. Ako želite biti još više zero-waste, možete zapakirati nekoliko rukom pisanih obiteljskih recepata koji će podsjećati na vas svaki put kad će se kuhati.
Kako bismo izbjegli papir, iskoristite šarene tkanine ili kućni tekstil koji više ne koristite, a koji mogu postati efektan motiv i koristan dodatak svakom poklonu, spajajući ekonomiju dijeljenja i vrijeme darivanja.
Održiviji blagdani - održivija svakodnevica
Zero waste ne znači savršenstvo, nego svjesnost o tome što kupujemo, koristimo i bacamo. Ako to možemo učiniti bez muke za blagdane, u vrijeme obilja hrane, darova, ali i obveza, što nas onda priječi da to činimo svaki dan?
Neka to bude glavni dar i poruka koju ćemo ponijeti sa sobom u novu godinu, da donosimo pametne odluke i činimo svijet oko sebe ljepšim, čišćim i sretnijim.