Na panelu "Zabava s mjerom – što trebamo znati?" panelisti Marko Babić, menadžer za međunarodne odnose i suradnju te glasnogovornik Hrvatske Lutrije, Ante Cicvarić, marketing manager Hrvatskog nogometnog saveza, prof. dr. sc. Predrag Pale, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača u razgovoru s moderatoricom Željkom Perić dali su niz konkretnih odgovora.
Ozren Kronja iz Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) smatra da je izmijenjeni zakon dobro zamišljen, no ima manjkavosti u razumijevanju digitalnog ekosustava.
„Zakon se usredotočio na zabrane unutar reguliranih domaćih medija, dok je ignorirao platforme Big Techa poput Googlea, TikToka i Mete koje se samoreguliraju neovisno o lokalnim zakonima, već u najboljem slučaju u skladu s europskim aktima i uredbama. Time smo zatvorili jedini siguran kanal, a ostavili otvoren prostor u kojem će oglašavanje ilegalnih priređivača igara na sreću nezaustavljivo curiti prema mladima, bez dovoljno kontrole jer ilegalni priređivača igara na sreću koji posluju na internetu već danas uspješno zaobilaze regulaciju sa svojim znanjem digitalnog ekosustava i oglašavanja – otvaraju nove stranice čim se postojeće ugase, oglašavaju na internacionalnim platformama, obraćaju se aktivno mladima i slično. Najbolji primjer je Italija, koja je uvela sličnu regulaciju oglašavanja na digitalnim kanalima. Tamo godišnje više od milijardu eura odlazi na ilegalna digitalna kasina. Italija godišnje gasi više od 10.000 takvih kasina, no bezuspješno, jer svi oni otvaraju paralelne domene i stranice čim se postojeće ugase“, rekao je Kronja.
Marko Babić, glasnogovornik Hrvatske Lutrije istaknuo je kako Hrvatska Lutrija već godinama implementira stroge mehanizme zaštite – od samoisključenja do brojnih mjera stroge kontrole pri razvoju novih igara na sreću.
„Ne uvodimo nijednu novu igru bez temeljite analize njezina potencijalnog utjecaja na šire društvene skupine, s posebnim naglaskom na mlađu populaciju. Shodno tome, ustrajat ćemo i na taj način zadržati ulogu predvodnika u području društvene odgovornosti i transparentnosti poslovanja“, rekao je Babić.
Dodao je kako je ključno osigurati suradnju svih dionika: „Bez suradnje industrije igara na sreću, zakonodavca, medija te znanosti , teško ćemo doći do optimalnih rješenja. Potreban nam je konsenzus i aktivan doprinos svih dionika kako bismo uspješno proveli nedavno usvojene izmjene Zakona o igrama na sreću, istaknuo je Babić.“
Hrvatski sabor usvojio je izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću koje uvode znatno strože uvjete poslovanja za priređivače igara, osobito u segmentu oglašavanja, dostupnosti i društvene odgovornosti. Najveća novost je zabrana popularnih „kladomata“ u ugostiteljskim objektima, koji moraju biti uklonjeni do početka 2026. Time se želi smanjiti dostupnost klađenja u svakodnevnim prostorima i suzbiti ranu izloženost igri na sreću.
Oglašavanje igara na sreću ograničeno je na dosad neviđenu razinu – zabranjeno je reklamiranje između 6 i 23 sata na svim elektroničkim kanalima, kao i korištenje influencera ili poznatih u promociji. Nema više vanjskih reklama na poslovnicama, niti oglašavanja u tiskanim medijima i na javnim površinama. Uz to, svi priređivači moraju provoditi identifikaciju igrača, a uvodi se i registar osoba koje su se samostalno isključile iz igara, kojim će upravljati Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Uvodi se veći nadzor nad lokacijama – kladionice više ne smiju biti bliže od 200 metara školama, dok se kasina i automat klubovi moraju udaljiti najmanje 500 metara od obrazovnih i vjerskih institucija. Cilj je zaštititi građane i stvoriti sigurniji, odgovorniji okvir za industriju igara na sreću.
Državna tajnica Tereza Rogić Lugarić naglašava kako se problematika ilegalnih priređivača već rješava putem mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementiranih Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona još 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta.
„U Ministarstvu financija provedene su stručne konzultacije o primjeni automatiziranog načina blokade koji po ključnim riječima pronalazi stranice koje trebaju biti blokirane te se kao nedostatak automatiziranog sustava utvrdila mogućnost da se sistemskim pretraživanjem obuhvate Internet stranice koje uopće ne nude mogućnost sudjelovanja u igri nelicenciranih priređivača. Stoga će unatoč automatizaciji faze pretraživanja biti obvezna dodatna ručna provjera rezultata sistemskog pretraživanja kako se ne bi blokirale pogrešne stranice“, ističe državna tajnica Rogić Lugarić.
Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., regulirano je dodatno proširenje mjera uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću koju će provoditi pružatelji platnih usluga. K tome, praksa europskih zemalja pokazuje kako je stroži zakonski okvir alat za obraćanje i upozorenje tzv. big tech platformama, zaključila je Rogić Lugarić.
Profesor Predrag Pale naglasio je obrazovanje kao dugoročni odgovor na izazove koje donose digitalne igre na sreću. „Mladi moraju znati čitati rizike. Ako ne razumiju kako nešto funkcionira, skloniji su impulzivnim odlukama. Znanje je jedina prava prevencija“, smatra Pale.