Danas slavimo Dan državnosti. Taj smo praznik do prije pet godina obilježavali 25. lipnja, ali je Vlada Andreja Plenkovića išla u izmjene Zakona o državnim praznicima pa su Dan državnosti odlučili vratiti na 30. svibnja, kako se taj praznik slavio u periodu od 1991. do 2001. godine.
Vladajuća koalicija na čelu s SDP-om 2001. godine odlučila je da se kao državni praznici i neradni dani slave Dan državnosti 25. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada, dok je 30. svibnja, dotadašnji Dan državnosti, postao Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan.
No, to je promijenjeno. Hrvatski sabor u studenom 2019. utvrdio je novi kalendar blagdana, što je nakon devetnaest godina dovelo do novog preslagivanja neradnih dana.
U novom kalendaru Dan državnosti je državni praznik i neradni dan i vraćen je na 30. svibnja, dok je 25. lipnja postao Dan neovisnosti, a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora. Oba se obilježavaju kao spomendani i više nisu neradni dani što mnogima nije dobro 'sjelo'. Naime, 22. lipnja je praznik i Dan antifašističke borbe pa se to uvijek lijepo dalo spojiti s 25. lipnja u kakav produženi vikend ili omanji godišnji odmor.
Izmjene Zakona o državnim praznicima
No, vratimo se malo u jesen 2019. godine, u vrijeme uoči izmjena Zakona o državnim praznicima. Ovako je tada govorio premijer Andrej Plenković:
- Moramo proći javno savjetovanje u koje se ide već ovaj tjedan. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o blagdanima prezentirat ćemo koalicijskim partnerima u srijedu, a bit će i na stranačkim tijelima. Rješenje je cjelovito, pažljivo osmišljeno, radili smo dugo na tome i konzultirali se - rekao je tada Plenković novinarima.
- Govorimo o razdoblju od 1990. do 1998., ali na način koji također ima afektivni element u hrvatskom narodu. Poštujemo pravne, ustavno-pravne i međunarodnopravne posljedice svake od tih odluka u pojedinim od ključnih datuma, ali i dio koji se tiče mlade generacije prema institucijama hrvatske države - dodao je Plenković koji je u periodu prije javnog savjetovanja o Zakonu odbijao otkriti hoće li se 30. svibnja ponovo uvrstiti kao državni praznik i Dan državnosti.
Vlada je u periodu prije izglasavanja izmjene datuma zagovarala povratak na 30. svibnja, a tadašnji ministar obrane Damir Krstičević rekao je kako se 2020. obilježava 30 godina od postanka Hrvatske države te kako im je cilj Dan državnosti vratiti na 30. svibnja.
- Taj je datum u narodu najbolje primljen. Moj je stav također da je 30. svibnja najbolji datum za obilježavanje Dana državnosti. Očekujem da će to u jesen i službeno biti izglasano u Saboru. Tu inicijativu je uostalom prvi najavio predsjednik Vlade Andrej Plenković - izjavio je Krstičević u kolovozu 2019.
Što uopće danas obilježavamo i zašto?
Kao Dan državnosti, 30. svibnja počeo se obilježavati od 1991. godine kao spomen na utemeljenje prvog demokratski izabranog Sabora. Tako je bilo do 2001. godine kada je za vrijeme premijera Ivice Račana došlo do izmjena zakona, pa se kao Dan državnosti od te godine slavio 25. lipnja s obzirom na to da je tog dana 1991. godine Sabor donio odluku o samostalnosti i suverenosti Hrvatske. Te 2001. uveden je i Dan neovisnosti koji se obilježava 8. listopada jer je na taj datum Sabor donio jednoglasnu odluku o raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Mnogi su izrazili nezadovoljstvo prijedlogom da se Dan državnosti vrati na 30. svibnja, kazavši kako se u tom slučaju taj dan pretvara u proslavu dolaska HDZ-a na vlast i da 25. lipnja ima puno više smisla jer se tada donijela odluka o samostalnosti i suverenosti.
Ipak, odluka je izglasana i sada imamo iste praznike, samo što su neki promijenili datume i postali državni blagdani, a neki prestali biti neradni dani.
Dan državnosti neradni je za većinu građana Republike Hrvatske, što znači i da većina trgovina taj dan ne radi.
Pogledajte OVDJE kako rade dućani i šoping centri na Dan državnosti.
Na današnji dan dobili i kunu
30. svibnja 1994. godine uvedena je hrvatska kuna. Zamijenila je privremeni novac, zapravo novčani bon, hrvatski dinar koji je bio uveden 23. prosinca 1990. godine i kojim se Hrvatska definitivno u novčarskome pogledu odcijepila od već bivše federativne Jugoslavije. Za razliku od dinara, koji će ostati zapamćen i po 30 i više postotnim smanjivanjima vrijednosti na mjesec te stabilizacijskom programu ujesen 1993. godine, nakon kojega je učvršćen i s dobrim temeljima dočekao pravi novac, kuna se iskazala kao jedna od najstabilinijih valuta u Europi.