To je to što me zanima!

Znate li što je agromeliorator? U škole stižu 24 nova zanimanja, nema više obućara i pedikerki

U srednjim školama ovog ljeta bit će 148 mjesta manje, ali i dalje je više mjesta nego učenika. Strukovne škole kreću s reformom, više je gimnazijskih smjerova
Vidi originalni članak

U srednjim školama ovog ljeta bit će 148 mjesta manje, ali i dalje je više mjesta nego učenika. Više je gimnazijskih smjerova

Za dva tjedna počinje najuzbudljivije razdoblje za osmaše, upisi u srednje škole. Prijave u sustav e-upisi počinju 26. svibnja, a 26. lipnja početi i prijave srednjoškolskih programa.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

UPISI U SREDNJE ŠKOLE Ministarstvo objavilo podatke: Ove godine srednju upisuje čak 2002 učenika manje nego lani

Učenici koji upisuju srednje škole birat će, već tradicionalno, između gimnazijskih programa i strukovnih te umjetničkih škola, no u strukovnom obrazovanju čekaju ih značajne izmjene. Od nove školske godine, naime, u prvim razredima počinje provedba kurikularne strukovne reforme s modularnom nastavom. U okviru reforme provodit će se 120 novih kurikula te će učenicima biti ponuđeno više od 20 novih zanimanja, a dio ih ukidaju.

Suvremena zanimanja

Velik dio škola dosad je već unaprijedio svoje programe i uveo suvremena zanimanja. Tako je, primjerice, na zagrebačkoj manifestaciji "Dojdi osmaš" prošlog petka, na štandu Tehničke škole za računalstvo i mrežne djelatnosti, bivše poštanske škole, vladala prilična gužva. Njihovi učenici školuju se u tri programa: tehničar za računalstvo, tehničar za poštanske i financijske usluge te tehničar za telekomunikacije. Iako su i dalje vezani za poštansku struku, njihov program obuhvaća predmete i znanja za suvremene poslove.

- Nije teško upasti, a i nastava se lako savladava. Nude nam se i razne mogućnosti, poput programa Erasmus+. Ja sam bio dva mjeseca u Španjolskoj, gdje sam radio stručnu praksu - kaže nam učenik sa smjera telekomunikacija.

Nisu svi zadovoljni

I njihova će škola početi školovanje učenika prema novim kurikulima, koji zamjenjuju 30 godina stare obrazovne programe. Tih novih kurikula je 120 te će se njihovim uvođenjem ukinuti najmanje 11 zanimanja, uglavnom trogodišnjih obrtničkih zanimanja po Jedinstvenome modelu obrazovanja. Za neka od tih zanimanja i dalje postoji značajan interes, poput fotografa i pedikerki u Školi za osobne u sluge u Zagrebu. No iz Agencije za strukovno obrazovanje te iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih tumače kako se za ova zanimanja nije moglo kombinirati stare strukovne dijelove i novi modularni općeobrazovni dio. Nisu napravljeni novi kurikuli i ukidaju ih, a učenici će u drugim zanimanjima savladavati ta znanja.

Nisu svi zadovoljni. Iz Pomorske škole u Splitu, primjerice, upozorili su kako se ukida smjer ribarsko-nautičkog tehničara, koji se u njihovoj školi provodi već gotovo 30 godina te je jedini u Hrvatskoj u kojem učenici uče o uzgoju i preradi ribe, zaštiti mora, tehnikama ribolova itd. Taj smjer trenutno pohađa 65 učenika, no više se neće moći upisati.

Agromeliorator i radnik u zgradarstvu

S druge strane, vrlo mnogo dosadašnjih zanimanja zamijenit će osuvremenjenim zanimanjima. Primjerice, dosadašnje smjerove tehničar za računalstvo, tehničar za elektroniku i elektrotehničar zamijenit će jedinstveno zanimanje tehničar za elektroniku i komunikacije. Učenici će se, ovisno o programu škole, u višim razredima opredjeljivati za računalstvo ili elektroniku. Umjesto dosadašnjih zanimanja armirač, zidar i krovopokrivač, učenici će upisivati zanimanje građevinski radnik u zgradarstvu.

Uvode se i 24 nova zanimanja. Primjerice, agromeliorator, drvno-ekološki tehničar, tehničar za razvoj videoigara. Zanimanja tehničar za razvoj videoigara i tehničar za robotiku upisivat će se eksperimentalno, a tako se već provode u posljednje dvije godine.

Eksperimentalno se u Vinkovcima provodi i zanimanje agromelioratora. To je zanimanje koje osposobljava učenike za upravljanje sustavima natapanja, što je i više nego potrebno znanje u vremenu klimatskih promjena.

U školama zdravstvenog usmjerenja, modularna nastava započet će od 2026. godine, odnosno ova generacija upisivat će se prema postojećim zanimanjima.

Prijemni ispiti i ocjene

Posebni kurikuli namijenjeni su za učenike s teškoćama, za pomoćna zanimanja te one s razinom HKO 3.

Važno je napomenuti da se za učenike pri upisu ne mijenja baš ništa. Nakon završenog osmog razreda birat će po šest programa koje žele upisati, te će biti rangirani prema ocjenama iz osnovne škole. Za devet škola u Zagrebu, kao i za škole s umjetničkim smjerovima (likovni, glazbeni, plesni), provode se prijamni ispiti.

Ove godine ministarstvo je odobrilo i povećanje broja mjesta u gimnazijskim smjerovima. Četiri ekonomske škole, tri u Zagrebu te jedna u Zadru, uvode nove gimnazijske razrede.

- S reformom će nam se i ekonomski smjerovi još više približiti gimnazijskim jer ćemo imati više hrvatskog i matematike, tako da očekujemo još veći interes - kazali su nam na štandu I. ekonomske škole u Zagrebu.

Objava konačnih ljestvica poretka u ljetnom roku za učenike s teškoćama je 23. lipnja, a objava konačnih ljestvica za sve ostale je 7. srpnja.

Idi na 24sata

Komentari 25

  • liliZG2.0 13.05.2025.

    još jedna "briljantna" idea kao što je bila i šuvarovka,.... ukidaju zanimanja koja su tražena da bih zamjenila neka doslovno izmišljena za koja niti nastavnici ne znaju kako bi ih obradili i predavali...... znači postolari nam više ne trebaju.... sramota.

  • Salt P 13.05.2025.

    Puno je tu nelogičnosti i gluposti. Kažu iz Agencije za strukovno "biti će problema, ali rješavati ćemo ih u toku nastave" (!). To što će stradati još jedna generacija učenika, nikome ništa. Tako se i u turističko-ugostiteljskim zanimanjima smanjuje učenje stranih jezika (!!!). Mi kao neka turistička zemlja ili je već odlučeno da ćemo i to uništiti kao i sve drugo? Možda netko ima i te odgovore. Reforma je potrebna, ali u smislu modernizacije kurikula, praktične nastave i opremanja škola modernim strojevima i opremom. Uz to je potrebno i majstore stimulirati da uzimaju naučnike i sudjeluju u njihovom obrazovanju. To država može kroz razne olakšice i stimulacije. Ovo, moduli, cirkus i na kraju propast.

  • 13.05.2025.

    Nekada su seoska domaćinstva proizvodila voće i povrće i viškove plasirala na tržnici. Danas to ne smiju ako nemaju OPG. OPG je cca svako 100-to seosko domaćinstvo. Da bi OPG funkcionirao potrebno je imati računalo, biti aktivan na stranici Agronet, funkcionirati kao e-građanin, polagati za zaštitna sredstva svakih pet godina, .... Na predavanjima opgovcima naviše je baka i djedova. Perspektiva? Obaveza je more. Seljaci obrađeni, voćari i vrtovi neobrađeni. Prošlotjedni podatak: uvozimo hrane godišnje u vrijednosti 6,25 milijardi eura, preko 1 600 eura po stanovniku. Više ni ne treba. A imamo ministarstvo.

Komentiraj...
Vidi sve komentare