Kirurzi u Kini po prvi su put uspješno presadili plućno krilo genetski modificirane svinje u moždano mrtvog čovjeka, a presađeni organ funkcionirao je čak devet dana, objavljeno je u časopisu Nature Medicine. Znanstvenici ovaj zahvat opisuju kao važan iskorak u razvoju ksenotransplantacije - tehnike presađivanja životinjskih organa ljudima, koja bi jednoga dana mogla pomoći u rješavanju globalnog nedostatka donorskih organa, prenosi The Guardian.
Radi se o 39-godišnjem moždano mrtvom muškarcu kojem su kirurzi presadili lijevo plućno krilo svinje pasmine Bama Xiang s ukupno šest genetskih modifikacija. Prema nalazima, plućno krilo ostalo je funkcionalno 216 sati, bez znakova hiperakutnog odbacivanja i bez infekcije. No, već nakon prvog dana pojavili su se tragovi nakupljanja tekućine i oštećenja tkiva, a s vremenom je imunološki sustav počeo napadati organ unatoč snažnoj imunosupresivnoj terapiji.
Istraživači naglašavaju kako je riječ o eksperimentalnom postupku i tek o prvom slučaju.
- Ova pluća nisu sposobna samostalno održavati pacijenta, ali riječ je o uzbudljivom i obećavajućem radu - rekao je dr. Justin Chan, kirurg za transplantaciju pluća s Instituta NYU Langone, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Stručnjaci podsjećaju da su presađivanja životinjskih organa već rađena, pacijentima su u posljednjih nekoliko godina ugrađivani svinjski bubrezi, srca i jetre, a neki od njih preživjeli su mjesecima s funkcionalnim organima. No, pluća su posebno izazovna jer su u stalnom kontaktu s vanjskim okolišem i izrazito osjetljiva na infekcije i imunološke reakcije.
'Medicina još nije blizu rutinskoj primjeni svinjskih pluća u ljudskoj terapiji'
Profesor Andrew Fisher sa Sveučilišta Newcastle istaknuo je da je riječ o “inkrementalnom, ali dobrodošlom koraku naprijed” te da medicina još nije blizu rutinskoj primjeni svinjskih pluća u ljudskoj terapiji. I drugi stručnjaci, poput profesora Petera Frienda s Oxforda, upozorili su da rezultate treba tumačiti s oprezom jer i sama moždana smrt primatelja stvara upalne procese koji mogu utjecati na ishod.
Autori istraživanja naglašavaju da je potrebno dodatno razviti metode genetske modifikacije, režime imunosupresije te strategije očuvanja organa. U međuvremenu, ističu stručnjaci, istražuju se i alternativni pristupi, od korištenja matičnih stanica za obnavljanje oštećenih ljudskih pluća do uzgoja “humaniziranih” organa u životinjama.
Unatoč brojnim izazovima, ksenotransplantacija sve se više potvrđuje kao područje koje bi u budućnosti moglo ponuditi spas tisućama pacijenata koji čekaju na novi organ.