U Europskoj uniji donesena je odluka o osiguravanju 90 milijardi eura financijske pomoći Ukrajini za razdoblje 2026.–2027., ali ne iz zamrznute ruske imovine. Umjesto toga, sredstva će se osigurati zajedničkim zaduživanjem EU-a, odnosno izdavanjem europskih obveznica, uz jamstvo proračuna EU-a.
Tko zapravo „plaća“ Ukrajinu
Čelnici EU-a dali su Europskoj komisiji mandat da nastavi rad na tzv. zajmu za reparacije temeljenom na zamrznutoj ruskoj imovini, no ta se opcija za sada pokazala neizvedivom, prvenstveno zbog otpora Belgije, gdje se nalazi većina te imovine. Ideja o zaduživanju EU-a u početku se činila neprovedivom jer zahtijeva jednoglasnost, a mađarski premijer Viktor Orban, prijateljski nastrojen prema Rusiji, bio je protiv. No Mađarska, Slovačka i Češka pristale su da se shema provede pod uvjetom da ih financijski ne opterećuje.
Te države ne uplaćuju novac izravno Ukrajini, nego jamče za dug EU-a koji se koristi za davanje zajma. Ako Ukrajina u budućnosti ne bude mogla vratiti zajam, a zamrznuta ruska imovina se ne iskoristi za otplatu, trošak će se pokriti iz proračuna EU-a, razmjerno ekonomskoj snazi pojedinih država i njihovu udjelu u EU proračunu.
Čelnici EU-a istaknuli su da će ruska imovina u EU-u, ukupno 210 milijardi eura, ostati zamrznuta dok Moskva ne plati ratne reparacije Ukrajini. Ako Moskva ikada poduzme takav korak, Ukrajina bi potom mogla iskoristiti taj novac za otplatu zajma. Europska komisija predložila je korištenje ruske imovine za zajam Kijevu ili zajedničko zaduživanje uz jamstvo EU proračuna.
Pojačana suradnja (enhanced cooperation)
Pojačana suradnja je mehanizam EU-a koji omogućuje da skupina država članica ide dalje u određenoj politici ili projektu, čak i ako se sve članice s time ne slažu. U ovom slučaju, većina država članica odlučila je nastaviti s financiranjem Ukrajine putem zajedničkog zaduživanja, dok su Mađarska, Slovačka i Češka odlučile ne sudjelovati u financijskom jamstvu. Umjesto da blokiraju odluku za cijelu EU, dopušteno je da se ona provede bez njih, kroz pojačanu suradnju.
Posljedice pojačane suradnje i raspodjela tereta
To znači da te tri države ne snose pravnu ni financijsku odgovornost za povrat ovog zajma, ali ne mogu spriječiti ostale države da provedu odluku. Među državama koje sudjeluju ne postoji fiksni iznos po državi niti nacionalna jamstva, europski proračun je jamstvo. Prva faza je naplata ratne odštete od Rusije, zatim zamrznuta ruska imovina pa tek onda EU.
Zaključno, sve države članice EU-a osim Mađarske, Slovačke i Češke sudjeluju u financiranju Ukrajine putem EU duga. Financiranje je neizravno i temelji se na zajmu, a ne na izravnoj donaciji. Hoće li to ikada značiti stvarni trošak za porezne obveznike ovisi o sposobnosti Ukrajine da vrati zajam te o tome hoće li se u budućnosti zamrznuta ruska imovina iskoristiti za njegovu otplatu.