Izdanja kuće Vjesnik (ne dnevnog lista, nego bivše Složene organizacije udruženog rada), naročito ona laka, revijalna, ostavila su dublji trag na generacijama hrvatske i jugoslavenske djece, mladeži i odraslih nego sva partijska izdanja zajedno! Evo, recimo, Alan Ford. I danas na Facebooku imate nekoliko grupa i desetke ili stotine tisuća obožavatelja tog stripa koji osim matične Italije nigdje nije postigao veću popularnost nego u bivšoj nam državi, i to, naravno, zahvaljujući kongenijalnom prijevodu Nenada Brixyja, kojega su mnogi pokušali oponašati ali nitko nije uspio. Alana Forda je izdavao Plavi Vjesnik, na kioscima se pojavio 1970. godine, samo godinu dana nakon Italije. Objašnjenje te brzine je jednostavno: vrh kuće kopirao je zapadni tisak, pa su za glavne urednike izdanja postavljali bivše dopisnike sa zapada ili ljude koji su poznavali jezike. Kompanija je imala svjetske temelje iako su je osnovali "ljudi iz šume".- Brixy je bio glavni i odgovorni urednik, a strip je tiskan u štampariji Vjesnik, na adresi Ljubice Gerovac 1.