USKOK je, nakon provedene istrage koja je pokrenuta 1. kolovoza 2025., pred Županijskim sudom u Rijeci podigao optužnicu protiv četvorice hrvatskih državljana (1957., 1973., 1960., 1946.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti.
Optužnicom se na teret stavlja da su, u razdoblju od lipnja 2008. do kraja 2016. godine u Rijeci, I. okr. - do 15. travnja 2009. kao predsjednik Poglavarstva Grada Rijeke (dalje: Grad), a potom kao gradonačelnik Grada i III. okr. - pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, na traženje II. okr. - osnivača i odgovorne osobe jednog trgovačkog društva (dalje: TD), dogovorno poduzimali radnje iz svog djelokruga kojima su pogodovali TD-u na štetu financijskih interesa Grada.
Naime, nakon što je Poglavarstvo odlučilo prodati gradsko zemljište namijenjeno gradnji jedne višestambene građevine, 3. lipnja 2008. objavljen je natječaj za prodaju tog zemljišta na kojem je TD izabrano kao najpovoljniji ponuđač. Nakon toga su I. i III. okr. poduzeli niz radnji s ciljem da TD-u pribave protupravnu imovinsku korist na način da su prihvaćali zahtjeve II. okr. za izmjenu natječajnih uvjeta za isplatu kupoprodajne cijene, izdavali suglasnosti Grada i omogućavali parcelacije gradskog zemljišta sukladno interesima II. okr., prolongirali rokove otplate kupoprodajne cijene te prihvaćali neosnovane obračune kojima je umanjena kupoprodajna cijena.
Tako su suprotno natječajnim uvjetima I. i III. okr. dogovorno omogućili prihvaćanje zahtjeva II. okr. kojim je tražio izmjenu uvjeta plaćanja zemljišta na način da dio cijene plati u predviđenom roku, a da preostali dio plati davanjem Gradu u vlasništvo stanova u zgradi koju će izgraditi. Zatim je I. okr. u ime Grada kao prodavatelja s TD-om kao kupcem 14. listopada 2008. potpisao Predugovor o kupoprodaji nekretnine.
Iako je natječajem bila predviđena gradnja jedne stambene građevine, I. i III. okr. su izdavanjem suglasnosti, izrađenoj po uputama II. okr., TD-u odobrili gradnju dvije zgrade na gradskom zemljištu, a što je uključivalo i dvije nove čestice koje nisu bile obuhvaćene natječajem. Na osnovu toga je II. okr. ishodio Rješenje o uvjetima građenja u skladu s kojim je izvršena parcelacija na način koji mu je odgovarao. Potom su I. okr. u ime Grada i II. okr. u ime TD-a 21. siječnja 2010. zaključili Ugovor o kupoprodaji nekretnina novoformiranih čestica, od kojih je svaka namijenjena gradnji jedne građevine, s obvezom Grada da odmah na kupca prenese pravo vlasništva, što je bilo u suprotnosti s ranije zaključenim Predugovorom. Osim toga su II. okr. omogućili da potraživanje od 327.691,70 eura osigura upisom založnog prava na njegovim nekretninama iako njihova vrijednost nije bila dostatna za pokriće tražbine.
Nakon izgradnje stanova, prema nalogu I. i III. okr., Grad je prije dobivanja uporabne dozvole, preuzeo dva stana. Prvi stan je preuzet 27. lipnja 2013. te je, na traženje II. okr., istoga dana III. okr. u dogovoru s I. okr., sačinio očitovanje kojim je brisano založno pravo, iako time kupoprodajna cijena nije bila u cijelosti isplaćena, a tražbina Grada prema TD-u nije bila osigurana dostatnim sredstvima. Time su II. okr. omogućili da optereti nekretninu njenim davanjem u zalog radi dobivanja zajma. Drugi stan je tek naknadno preuzet u listopadu te godine.
Za procjenu vrijednosti preuzetih stanova angažiran je vještak - IV. okr., koji je traženu procjenu izvršio u dva navrata tijekom 2013. i 2014. godine. Pritom je, sukladno traženju II. okr., a protivno pravilima struke, cijenu stanova procijenio na znatno viši iznos od tržišnih cijena i cijena po kojima su takvi stanovi prodavani drugim kupcima. Na osnovu toga je TD-u Grad priznao podmirenje kupoprodajne cijene u znatno većem iznosu na koji se način TD okoristilo za 102.378,34 eura. Zatim su I. i III. okr., iako za to nije bilo osnove, omogućili II. okr. da preostali dio cijene TD podmiri Gradu tek u listopadu 2016. godine bez plaćanja zakonske zatezne kamate.
Također su TD-u omogućili da bude jedini mogući kupac gradskog zemljišta koje graniči sa zemljištem koje je TD ranije steklo na naprijed opisan način pa je I. okr., na prijedlog III. okr., 4. listopada 2010. dao suglasnost da TD izgradi građevine na česticama među kojima su i dvije u vlasništvu Grada. Na temelju toga je II. okr. ishodio lokacijsku dozvolu, dok su parcelacijskim elaboratom određene čestice parcelirane na način koji je odgovarao TD-u čime mu je omogućeno da preoblikuje i čestice koje su u vlasništvu Grada.
Nadalje je I. okr., na prijedlog III. okr., raspisao javni natječaj za prodaju gradskog zemljišta sukladno pravomoćnoj lokacijskoj dozvoli, s tim da je kao poseban uvjet natječaja određeno i vlasništvo nad jednom novom česticom koja je nastala na naprijed opisani način, koji uvjet je isključivo TD moglo ispuniti, pa je TD izabrano kao najpovoljniji ponuditelj, slijedom čega je I. okr. 9. srpnja 2012. TD-u ponudio zaključenje ugovora o kupoprodaji zemljišta.
Prije sklapanja ugovora je II. okr. Gradu podnio zahtjev za izmjenu natječajnih uvjeta, koji je I. okr., na prijedlog III. okr., prihvatio iako je to bilo nepovoljno za Grad. Tako je odobrio plaćanje dijela kupoprodajne cijene izgradnjom pristupnog puta do predmetnog zemljišta, s tim da se vrijednost puta utvrdi procjenom vještaka po njegovoj izgradnji. Za provedbu je zadužio odjel kojim je rukovodio III. okr. te je potom 21. prosinca 2012. u ime Grada s II. okr. kao direktorom TD-a zaključio Kupoprodajni ugovor o prodaji dvije čestice, koji je uključivao spomenutu kompenzaciju i predaju stambenog prostora u vrijednosti ostatka cijene.
Potom je III. okr., bez potrebne stručne procjene vještaka, na temelju neosnovanog troškovnika II. okr., priznao troškove izgradnje pristupnog puta od 53.336,85 eura, iako su radovi stvarno koštali 22.768,33 eura. Zatim je I. okr., na temelju materijala koji je sačinio III. okr., omogućio II. okr. da ostatak kupoprodajne cijene isplati u novcu, a ne više predajom stambenog prostora kako je to bilo definirano ugovorom. Rok plaćanja preostalih 43.053,09 eura određen je za 31. prosinca 2016. godine. Međutim, TD je tražilo daljnje odgode i obročnu otplatu te navedeni iznos nije platilo do danas, na koji način je TD-u pribavljena korist od 73.621,61 eura.
Cjelokupnim opisanim postupanjem okrivljenici su TD-u pribavili protupravnu korist od najmanje 175.999,94 eura, za koji su iznos oštetili Grad.
Podsjetimo, 24sata prvi je objavio kako je Uskok pokrenuo istragu protiv bivšeg SDP-ovog gradonačelnika Vojka Obersnela i proslavljenog hrvatskog vaterpolista Samira Baraća zbog sumnji na nezakonite poslove s gradskim zemljištima i stanovima, piše 24sata.
Prema dokumentima do kojih smo došli, Grad Rijeka je barem tri puta prodao građevinska zemljišta Baraćevoj tvrtki, a jedan od spornih poslova odnosi se na parcelu u Kozali gdje su izgrađene dvije stambene zgrade.
Naime, zemljište je prodano 2010. godine za 2,8 milijuna kuna, no Baraćeva je tvrtka uplatila tek oko 400.000 kuna, dok je ostatak navodno “prebijen” kroz dva gradska stana.
Grad je potom preuzeo veći stan od 105,5 četvornih metara s tri parkirna mjesta, kao i manji stan od 24 kvadrata s pravom korištenja parkirališta i terase. Procjena troškova po kojoj je manji stan uknjižen Gradu iznosila je više od 463.000 kuna, odnosno oko 2570 eura po četvornom metru, što su procijenili sudski vještaci iz tog vremena.
Prema tadašnjim cijenama nekretnina, prosječni metar kvadrata stana varirao je između 1100 i 1300 eura, što upućuje na mogućnost da je Grad Rijeka za te nekretnine platio znatno više od tržišne vrijednosti.
Ovo nije jedini posao koji se istražuje: Baraćeva je tvrtka 2012. otkupila još jedno zemljište vrijedno 726.000 kuna te se dogovorila izgradnja puta kao dio razmjene. Dio te obveze, 402.000 kuna, “prebijen” je jer je tvrtka put izgradila, dok je ostatak trebao biti plaćen do kraja 2016. godine.
Još jedan teren od 1000 četvornih metara u Kozali grad je prodavao 2015. godine putem javnog natječaja - s početnom cijenom od 830 kuna po kvadratu. Zanimljivo je da je Baraćeva tvrtka ponudila točno tu iznos, niti kunu više, te je bila jedini ponuditelj.
Uskok, koji istražuje ove poslove, sumnjiči Obersnela i Baraća zbog štete procijenjene na oko 200.000 eura, nastale, kako navode, prilikom otkupa i preuzimanja stanova u zamjenu za zemljište.