Želimo mir. Ne želimo ga po bilo koju cijenu, bez jamstava, rekao je francuski predsjednik Emanuele Macron za francuski Le Figaro nakon pregovora s europskim partnerima i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prošlog vikenda. Donijeli su zaključak da bi mir počeo jednomjesečnim primirjem. Ono se isprva ne bi odnosilo na borbe na zemlji zato što bi bilo teško kontrolirati prekid vatre na golemoj bojišnici. Usporedbe radi, riječ je o teritoriju dugačkom kao put između Pariza i Budimpešte. Mogućnost razmještanja europskih mirovnih snaga, u kojima su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo spremne sudjelovati, razmatrala bi se tek u drugoj fazi.
- U tjednima koji dolaze na ukrajinskom teritoriju neće biti europskih snaga. Pitanje je kako ćemo iskoristiti to vrijeme i pokušati postići ostvarivo primirje, uz pregovore koji će trajati nekoliko tjedana, a zatim, kad se potpiše mir, i razmještanje snaga - rekao je Macron. Podsjetimo, Zelenski se u postizanju "pravednog mira" obratio europskim partnerima nakon propalog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i potpredsjednikom J. D. Vanceom. Oni su se prošloga petka posvađali pred medijima na kraju razgovora u Bijeloj kući, zbog čega je Zelenski ispao "nezahvalan" i da riskira Treći svjetski rat, dok druga strana nije marila za "sigurnosna jamstva". Iza svega je stajao i Sporazum o mineralima, prema kojemu bi SAD imao pravo na veliki iznos nakon rudarenja ukrajinskih ležišta rijetkih ruda. On nije potpisan. Zelenski je u nedjelju u Londonu rekao da ne smatra da će SAD zaustaviti svoju pomoć Ukrajini jer kao "čelnici civiliziranog svijeta" ne bi željeli pomoći ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
- Po pitanju spašavanja odnosa, mislim da će se naš odnos nastaviti. Ne mislim da je ispravno kad su takve rasprave potpuno javne - rekao je Zelenski te dodao kako je i dalje spreman potpisati predloženi sporazum.
Vojni analitičar Marinko Ogorec pojasnio je kako se Zelenski našao u poziciji da "ne želi mir".
- Očito se Zelenski odlučio, s dijelom NATO zemalja, za nastavak borbenih djelovanja do uspostavljanja pravednog mira. Za njih to podrazumijeva povratak kompletnog teritorija. Rusi su sad za prekid paljbe jer se nalaze u strateški boljoj poziciji i vjerojatno su zadovoljni postignutim - kaže Ogorec.
Svađa u Bijeloj kući ga nije iznenadila.
- To u pregovorima i diplomaciji nije ništa novo. Znaju biti vrlo žestoke, no riječ je o situacijama izvan pozornosti javnosti i medija. Zato je to šok za sve. Hoće li to postati nova paradigma u pregovorima, tek treba vidjeti - kaže Ogorec i dodaje kako su tu potpuno nebitni osobni animoziteti, nego volja države. Smatra da je dobro da je nakon svega Zelenski ipak "povukao ručnu".
- Za očekivati je ipak da će SAD u određenoj mjeri suspendirati pomoć Ukrajini i da će to sve prepustiti Europi. Samo da prekinu vatru, bit će to već veliki uspjeh - kaže Ogorec.
Sigurnosna jamstva, za koja se Ukrajina zalaže, ne vidi kao presudan faktor u miru i okončanju sukoba.
- Pitanje je može li Ukrajina drugi put vjerovati nekim sigurnosnim jamstvima. Imali su Bukureštanski sporazum gdje su se odrekli nuklearnog arsenala pa je za mir jamčila i Rusija koja ih je napala. Ne znam zato koja bi to jamstva u budućnosti mogla biti - kaže Ogorec.
Na pitanje je li to povratak nuklearnog arsenala Ukrajini, za što se neki zalažu kao primjer, jasan je da bi to značio kraj svijeta.
- To bi odmah izazvalo nuklearni rat i armagedon - jasan je Ogorec.